1. GODINA UĈENJA
35 SATI
rujan
U POTRAZI ZA IDENTITETOM - DIMENZIONIRANJE SLIKE O SEBI
1. UVOD
2. Vlastita uvećana i umanjena slika
3. Razliĉite percepcije samospoznaje
4. radionica - vjeţba
listopad
5. Moj lik u odnosu na druge
6. Uloge, uzori i ideali
7. Moj ne-pravi lik
8. radionica - vjeţba
studeni
9. Osjećanje, htijenje mišljenje
PREPREKE U POTRAZI - IZAZOVI ODRASTANJA I SAZRIJEVANJA
10. Angaţman za sebe i druge
11. Graniĉne situacije (zagonetka ţivota i smrti)
12.. radionica - vjeţba
prosinac
13. Borba sa zlim ili moći: vjera, snaga, sumnja
14. Ţudnja za znanjem ili izazov ţelje za moći
15. pohlepa, strah, neumjerenost
16. radionica - vjeţba
sijeĉanj
ORIJENTIRI I ZAMKE NA PUTU: POMAGALA I POMAGAĈI
17. Neprivlaĉnost vrlina
18.Ţivotni izbor; smisao ţivota (uţitak, bol)
19. radionice + vjeţbe
veljaĉa
20. Poroci
21. Zloporaba moći (tiranija i diktatura)
22. Ne-ispravnost individualnog puta
23. radionica + vjeţbe
oţujak
24. Upornost, dostojanstvo, sloboda, odgovornost
CILJEVI LAŢNI, PRIVIDNI; ISTINSKI: OPREKA IDEALNOG I STVARNOG
25. Potraga za nedostiţnim
26. Slava, korist, ugled
27. radionica - vjeţba
travanj
1
28. Logika srca iznad logike uma
29. Vrlina, ţrtva, ljubav
30 Sreća, duševni mir, zadovoljstvo
31. radionica + vjeţba
svibanj
ODGOVORNOST ZA SEBE I DRUGE: MORALNA DIMENZIJA ŢIVOTA
32. Savjest
33. Prirodno i pozitivno pravo - pravednost - tolerancija
34.Provjera znanja i radnih mapa
35. Zakljuĉivanje ocjena
Cilj nastave etike u I. godini uĉenja
U prvoj godini cilj predmeta Etika ostvaruje se promišljanjem općih vrednota i ljudskih prava, njegovanjem i
razvijanjem kritiĉkog mišljenja, razloţnog govorenja i razboritog djelovanja.
Tumaĉenjem mitova, legendi i bajki stvaraju se oslonci za moralno promišljanje i orijentiri u prosuĊivanju svakodnevnog
ţivota. Slikovnost i simboliĉnost kao konstituensi svijeta koriste se kao poticaj za osvještavanje osobne moralne
dimenzije.
Preporuĉena literatura:
a) Predavanja + skripta
b) I. Ĉehok Etika 1, Školska knjiga, Zagreb 1996.
c) pomoćna literatura:
D. Polšek Ĉovjek i povijest, Metodiĉki ogledi 5/1994., Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb
Ţ. Bezić Biti ĉovjek! Ali kako?, Biskupski ordinajirat, Đakovo 1990.
I. Koprek Prijateljstvo - model etike (Filozofska istraţivanja knj. 66/95) Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo
N. Skledar Antiĉka i srednjovjekovna a-teistiĉka misao i religijsko obrazovanje, Metodiĉki ogledi 2 /1991., Hrvatsko
filozofsko društvo, Zagreb
D. Ange Ivan Pavao II., Dar Boţji, Karitativni fond UPT, Đakovo 1995
J. Bratulić Aleja glagoljaša, Znamen, Zagreb 1994.
Religijsko – pedagoško katehetski leksikon, Katehetski salezijanski centar, Zagreb 1991.
A. Bazala Povijest filozofije, I. II, III, (pretisak) Globus, Zagreb 1988.
Platon, Drţava, Naklada Juriĉić, Zagreb1997.; Protagora, Sofist, Naprijed, Zgb,1975.; Zakoni, Naprijed, 1974.; Obrana
Sokratova, Fedon, MH, Zagreb1915.
Raeper, William, Smith, Linda, Kratka povijest ideja, Mozaik knjiga, Zagreb2001.
Zamarovsky, Vojtech, Junaci antiĉkih mitova, Leksikon grĉke i rimske mitologije, Školska knjiga, Zagreb1989.
Bettelheim, Bruno, Smisao i znaĉenje bajki, Jakić, Cres 2000.
Cipra, Marijan, Misli o etici, ŠK, Zagreb, 1999.
Diels, Herman, Predsokratovci, 2 sv., Naprijed, Zagreb 1983.
Hall, James, Rjeĉnik tema i simbola u umjetnosti, August Cesarec, Zagreb 1991.
d) beletristika:
K. Kai, Mi djeca s kolodvora ZOO
J. Gaarden, Sofijin svijet
G. Orwell, Ţivotinjska farma
Carrol, Lewis, Alica u zemlji ĉudesa i iza zrcala, GZH, Zagreb1985.
Pyle, Howard, Priĉa o kralju Arturu i njegovim vitezovima, GZH, Zagreb1985.
Tolkien, J.R.R., Gospodar prstenova, I, II, III, Algoritam, Zagreb,2001.
Pravila zad u grupi
1. kruţni prostorni raspored
2. participacija - aktivno sudjelovanje, svatko ima pravo na svoje mišljenje
3. slušanje drugih bez prekida i upadica
4. svatko je odgovoran za sebe
2
5. pravo izuzeća ("Dalje")
6. bez omalovaţavanja i bez komentiranja
7. poštovanje dogovorenog vremena
Naĉela:
naĉelo slobode
naĉelo uzajamne podrške
naĉelo participacije
naĉelo tolerancije
naĉelo diskrecije
Oblici provjeravanja i ocjenjivanja
- pismeno rješavanje domaćih i školskih zadataka
- višeminutna usmena provjera znanja
Praćenje i ocjenjivanje
- poznavanje i razumijevanje nastavnih jedinica
- kreativnost (radna mapa)
- odnos prema nastavi
Stupnjevanje ocjene
- znanje u tragovima
- prepoznavanje
- reprodukcija
- operativno znanje
- stvaralaĉko znanje
Školski rad: (kratke vjeţbe za meĊusobno upoznavanje, stvaranje ugodne i kreativne atmosfere, olakšavanje
komunikacije, razbijanje nepovjerenja, ohrabrivanje, podrška...)
„...ja sam” (izaĊi iz kruga i predstavi se gestom ili reĉenicom, motom...)
boja (profesor pokaţe boju) -Kako se osjećaš? Asocijacija?
koja bi ptica (poznata osoba iz povijesti itd.) volio biti i zašto?
nastavnik govori razne osobine, a onaj koji misli da se na njega to odnosi, neka se digne na noge (ili istupi iz
kruga): tko je završio gradsku, a tko seosku osnovnu školu? jedinac u roditelja? pesimist? odlikaši? tko voli
dugo spavati? tko je aktivni sportaš?
reci rijeĉ koja poĉinje sa slovom Ĉ, S, Lj
reci rijeĉ u kojoj nema slova O, I, P
završi reĉenicu: „Nisam došla jer…“, „Kupila sam majicu zato…“, „ Kad budeš…“; „Jutros…“.; „Je si li…“;
„Kad me poljubiš…“;
krećemo se na trgu: zabrinuti; poslovni; kasni nam bus; noga vam je u gipsu; ţulja vas cipela; hodate u blatu
igra uloga
- svaki ĉlan grupe mora pantomimom doĉarati jednu radnju (mesti, kuhati, plesati balet, tuširanje…)
Ostali pogaĊaju
1. UVOD
Ţeli li se dohvatiti bilo (puls) današnjeg vremena i odgonetnuti duhovne smjernice treba najprije odgovoriti na ovo
pitanje: u kakvoj situaciji i u kakvom vremenu ţivi današnji ĉovjek?
Već prije nekoliko stoljeća ĉovjeku je bilo potpuno jasno da je tek zrnce prašine u svemiru i da je izgubljen meĊu milijun
zvijezda u galaksiji. RaĊa li to strah i nesigurnost?
Današnji ĉovjek je najegoistiĉniji ĉovjek u svojoj povijesti, to je hedonistiĉki individuum (hedone - grĉ. uţitak ĉovjek),
zadojen relativizmom (promjenjivost) i skepsom (sumnjom).
3
Naše današnje društvo istiĉe pluralizam (plural = puno, više) vrijednosti, ruše se autoriteti, svijet se globalizira, ruše se
posebnosti malih naroda i kultura i gase se njihove autohtonosti (ono što je izvorno i karakteristiĉno za neki narod i
kulturu).
Ţivimo u liberalnom (liberalno = slobodno) individualizmu (individua= pojedinac, jedan) u kojem slobodni pojedinac
bira svoj ţivot i tako ga ţivi. Snaţna racionalizacija (lat. racio – um, razum) suvremenog društva neće ga spasiti, već će
ga njegova glupost uništiti.
Danas se hranimo senzacijama, katastrofama, laţnim idolima i umišljenim veliĉinama. Znanje i informacija su postali
moć i mogućnost manipulacije (zlouporabe). Svijet je postao virtualan, umjetan, laţan, krut i potiĉe cinizam (grubost,
netolerantnost, bahatost, podrugljivost). Ĉovjek u takvom svijetu postaje inteligencija bez duha, biće koje hoće slobodu,
ali bjeţi od odgovornosti.
Etika - znanost koja govori o moralnim modelima ponašanja, o odrţanju svijeta, o ispravnom djelovanju ĉovjeka, tjera
nas da preispitujemo svoje ponašanje, djelovanje. Etika je nauka o biti ĉovjeka koja ne govori samo kakav je
ĉovjek, već i kakav bi trebao biti, govori nam o njegovim mogućnostima, ciljevima i zadaćama na koje je pozvan u
društvu.
Jedan filozof je rekao: najprije je ţderanje, a onda moral. To je toĉno, najprije moramo jesti i piti da ţivimo, a onda
dolazi sve ostalo. Stvar je samo u tome da se pronaĊe prava mjera u svemu, kako su već davno pisali antiĉki filozofi.
A da bi našao mjeru, treba mu etika.
Objašnjenje pojma “etika”
Etika je filozofska disciplina, tj. argumentirano domišljanje o dobrom ţivljenju i ispravnom djelovanju. A poĉela je već u
5. st. pr. Krista. Rijeĉ dolazi od ethos (karakter) , ethos (obiĉaj). Ove dvije rijeĉi imaju mnoštvo drugih znaĉenja:
boravište, prebivalište, mjesto… Etika je detaljna analiza svih naših radnji i posljedica. Moralnost bi zato bilo najviše
ĉovjekovo blago. S moralnošću nismo roĊeni kao s bojom oĉiju, ali moralni odgoj dobivamo, njega uĉimo, treniramo i
vjeţbamo i testiramo kroz savjest. Nitko nije apsolutni gospodar u svijetu u kojem ţivi.
Zašto sadrţaj 1. godine etike uĉimo kroz mitologiju i bajke ?
Zanimanje ljudi za mitologiju postoji oduvijek. Mitovi nisu puko djetinjasto pripovijedanje i predznanstveno objašnjenje
svijeta, već ozbiljno priĉa o stvarnosti. Mitovi postoje u svim društvima. Oni su dio ţivota, izraţavaju vjerovanje.
Mitovi su pripovijesti, oni nisu povijest, jer se nisu stvarno dogodili.
Mit nije samo stvar prošlih vremena. Mitovi se stvaraju i danas. Mitovi nisu dakle nešto sto vezujemo uz neobrazovane
narode, jer mit susrećemo i u modernim društvima.
Školski rad:
Koje priĉe pamtiš iz djetinjstva?
Koje su ti najdraţe?
Koji likovi su ti omiljeni?
Postoje li sliĉnosti izleĊu starih bajki i Harryja Pottera?
Jesi li gledao Gospodara prstenova? Koje su glavne teme, ideje i poruke?
Funkcije i znaĉajke mita (bajke, basne):
- odreĊuju dobro i zlo (moralna poduka)
- pravedno i nepravedno ponašanje (kazna i nagrada)
- prema Freudu i Jungu (psiholozi) mitovi su, kao i snovi, proizvodi nesvjesnog uma, pa su projekcije naših skrivenih
zelja
- oblikuju ponašanje i opravdavaju institucije, zakone. I vrijednosti.
- mnogi se slaţu da likovi, iz primjerice grĉke mitologije, oznaĉavaju stanje ljudske psihe, teţnje ĉovjeka koji tezi
boljem, vise, jaĉem, moćnom…
Mitovi, legende, bajke i priĉe pomoć su pri odrastanju u prostor ethosa, etike i morala. U njima uĉimo kako vrednovati
djelo, kako se postaviti prema drugima, prirodi i svijetu.
Time oblikujemo i sebe same. U mitovima (bajkama, basnama, priĉama) jasno prepoznajemo dobro i zlo, gotovo svaki
završava pobjedom dobra i pokazuju da se ne isplati ĉiniti zlo. Mitovi i bajke istiĉu vrline (ponos, dobrota, iskrenost,
pravednost, ljubav, prijateljstvo…), pa moţemo zakljuĉiti da su ovo ideali kome ĉovjek teţi od svog postanka.
4
2. VLASTITA UMANJENA I UVEĆANA SLIKA
U prvoj lekciji upoznat ćemo mogućnost različitog viĎenja sebe, tj. „svijest o sebi s onu stranu ogledala“. Naučit ćemo
kako graditi sliku o sebi, kako promatrati sebe, vrednovati se… Usvajat ćemo neke nove pojmove i traţiti odgovor na
pitanje: Tko sam ja?
Od svojih poĉetaka ĉovjek teţi upoznati sebe i svijet oko sebe. Dakle, ljubav prema znanju je svojstvena ĉovjeku. Uvijek
su ĉovjeka zanimale uzrok i posljedica, stalno postavlja pitanja: kako?, zašto? I sl. U staroj Grĉkoj je grĉki filozof Sokrat
rekao: Upoznaj samoga sebe (gnothi seauton) ! Taj natpis je stajao u na ulazu u hram u proĉištu i svetištu u Delfima
Školski rad:
Zrcalo? Što zrcalo odraţava?
Jesmo li u zrcalu ljepši ili
ruţniji? Kad zrcalo daje
iskrivljenu sliku?
U ĉemu je uţas ovog crteţa
(lijevo)?
Što od nas radi suvremeno
društvo i tehnika? Je li tehnika
iskljuĉivo dobra? Što moţemo
uĉiniti da ne postanemo robovi
tehnike?
Zna li itko što njegovo ime znaĉi? Ima li u njemu nekog simbola, znaka, nadimka koje ga ĉini posebnim?
Kada kaţemo: „Osjećam se manji od makova zrna“.?
Koja je uloga zrcala u bajci o Snjeguljici? Laţe li zrcalo?
U cirkusima postoji dvorana ogledala, ali iskrivljenih fokusa. Što misliš o tome?
Neka svatko uz slova imena doda jednu pripadajuću po karakteru: Npr: V - vjernost , A – anskioznost, NJ
– njeţnost, A – analitiĉnost
Ispuni tablice:
Što ţelim? Porazgovarajmo o emocijama koje su sastavni dio
našeg ţivota. Emocije dolaze na podraţaj izvana.
Što se od mene Strah - Strah je osjećaj koji smo osjetili barem
oĉekuje? jednom u ţivotu. Strah moţe biti i noćna mora,
Što mogu? snoviĊenja, strah moţe biti zbog nepoznatog, zbog
neuspjeha….
Što ljudi govore/misle/ Ljubav - teško je definirati osjećaj ljubavi, ali
znaju o meni a to nije istina vjerujem da smo svi to osjetili: ljubav prema bratu,
? sestri, roditeljima, prema prijatelju.
Što ljudi ne znaju o IznenaĊenje - To je neoĉekivani dogaĊaj. To moţe
meni, a ţeljela bih da biti i šok. IznenaĊenje je poznato kod novinarstva i
znaju? paparazza.
Sreća - Postoje razliĉiti stupnjevi sreće, od onih
trenutaĉnih kad ĉujemo dobru vijest, ili nekad sreća traje godinama. Umjetnici razliĉito prikazuju sreću. Likovnjaci se
sluţe raznim metodama i tehnikama, bojama (ţuto, crveno, naranĉasto, svijetlo plavo).
Ljutnja, bijes - Ljutnja slijedi kad nešto ide krivim putem, kad se nešto nepravedno dogodi. Ljutnja nas ponekad
probudi da reagiramo, da ispravimo stvar, Ljutnja moţe biti povezana i s boli. I ovdje je, vrlo vaţna uloga boja.
Najĉesće se koriste tamnije boje, a pokreti su likova su oštri,u grĉu.
Tuga - Svi ponekad osjećamo tugu, ponekad smo tuţni zbog sebe jer smo u neĉem pogriješili i uĉinili nepravednu
stvar, a ponekad smo tuţni zbog drugih. Tuga je vrlo jak osjećaj, ponekad dugo traje.
Mir - Ponekad je teško uspostaviti mir i odrţati ga. Ljudi mir nalaze u razliĉitim sredinama i mjestima i do mira je
potrebna stanovita aktivnost, meditacija npr. I u likovnomiskazu mira vrlo je vaţna kompozicija slike, staloţenost,
uravnoteţenost, mirne boje, blage linije.
5
Ĉesto ĉujemo da svijet nije apsolutno dobar ili apsolutno loš. Moţda moţemo reći da svijet nije crno bijel već da je u
boji.
Znaĉenje boja u razliĉitim kulturama:
Crno? Oznaĉava negaciju i sintezu boja istovremeno. Crno simbolizira nešto hladno, negativno, ona znaĉi kraj, smrt,
pakao, pasivnost, tugu, ništavilo, beznadno, kazna, nijekanje ţivota, neplodnost. Crno upija svjetlost, ne odbija je, ona
evocira kaos, tjeskobu, grob, zlokobnu namjeru, iskušenja…
Zeleno? Posrednik izmeĊu nebeskog plavog i podzemno crvenog, toplog i hladnog; ona je umirujuća, svjeţa, ona je
hraniteljica (proljeće), plodna, simbol buĊenja, zdravlja, mladosti, zeleno drvo (Kriţa – spas ljudskog roda).
Crveno? Boja vatre i krvi, za mnoge narode prva boja, povezana sa ţivotom.Oznaĉava dozrijevanje,moć (to je
kraljevska boja).Crveno znaĉi i smrt, ţrtvu, ljubav, sreću, toplinu, snagu, bogatstvo, ljepotu..
Bijelo? Kao i crno predstavlja dva kraja kromatske skale. Bijelo je apsolutna boja, tj.ona znaĉi odsutnost boja. Mnogi
narodi Istoka oznaĉavaju bijelim, kao dobar poĉetak, raĊanje, poĉetak svjetlosti, bijelo je ne – boja, na nas djeluje
poput tišine, ali ne tišina smrti, već nade, mogućnosti. Kod nekih istoĉnjaĉkih naroda bijela znaĉi smrt i bol, mrtvaĉki
plašt, aveti su u bijelom… Bijelo je kod nekih boja milosti, pobjede…
Domaći rad:
Predstavi se likovno (crteţom, sliĉicom, kolaţom od razliĉitih novinskih slika, naslova i sl.) ili tekstom
(priĉom, humoreskom).
Ispriĉaj priĉu o svom imenu i nadimku.
Nacrtaj sebe gledajući se u zrcalo (fiziĉki).
PronaĊi priĉu o Narcisu i napravi kratki komentar.
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
____________________________________
3. RAZLIĈITE PERCEPCIJE SAMOSPOZNAJE
Spoznaja je rezultat traţenja, upoznavanja, izuĉavanja neĉega ili nekoga. U tom sluĉaju smo mi subjekt, a ono što
promatramo je objekt promatranja.
Samopoznaja je znanje o sebe. U ovom sluĉaju mi smo istodobno i sbjekt i objekt.
Percepija – opaţaj, poimanje, viĊenje
Percepcija je nesvjesni proces kojim mozak organizira podatke dospjele iz raznih osjetila i tumaĉi ih tako što stvara
smislenu cjelinu. Percepcija nam omogućava da razne mrlje boje vidimo kao odreĊeni predmet, da mnoštvo zvukova
ĉujemo kao govor, da kombinaciju slatkog, kiselog i ostalih okusa okusimo kao
odreĊeno jelo itd.
U svakodnevnom je ţivotu vrlo vaţno razlikovati figuru od pozadine, odnosno znati što
je objekt koji gledamo, a što je njegova okolina. Sa strane je prikazana slika kod koje je
to nemoguće razlikovati: moguće je vidjeti bijelu vazu na crnoj podlozi ili dva crna lica
iz profila na bijeloj pozadini. No, gotovo je nemoguće vidjeti oboje istovremeno (dva
lica izmeĊu kojih je vaza).
Optiĉke varke ukljuĉuju samo pojave koje percipiraju oĉi, a perceptivne ukljuĉuju sve
pojave koje percipiramo (na bilo koji naĉin). Neke su perceptivne varke uzrokovane
nesavršćenošću naših osjetila (tromost oka, primjerice), a neke radom našeg mozga.
Iluzije oduvijek fasciniraju
ljude, a mnoge su poznate još od
antiĉkih vremena. S njihovim znanstvenim prouĉavanjem
kreće se poĉetkom 19. stoljeća. Prema danas poznatoj i
usvojenoj definiciji, optiĉka iluzija je slika koju stvara
ljudski mozak, a koja je na neki naĉin varljiva i netoĉna.
Uzrokuju je, dakle, pogrešne i dvosmislene interpretacije
koje nastaju u centrima odgovornima za vid.
Prema osnovnoj podjeli postoje fiziološke iluzije, do kojih se dolazi nekim prirodnim putem, koje se dogaĊaju,
uvjetno reĉeno, same od sebe, te kognitivne iluzije, izazvane posebnim vizualnim trikovima koji na neki naĉin daju
6
odgovore na sloţena pitanja o ljudskoj percepciji.
MeĊu fiziološkim iluzijama najpoznatije su takozvane naknadne ili pa-slike. Rijeĉ je o slikama koje nastaju kada
nakon netremiĉnog promatranja odreĊene toĉke prebacimo pogled na neutralnu pozadinu, na kojoj se onda stvara
optiĉka iluzija – poput zakašnjele reakcije na vizualni podraţaj. MeĊu poznatijima su sljedeći primjeri:
Nakon promatranja prve, na bijeloj biste pozadini trebali ugledati portret (neki kaţu da je rijeĉ o
liku Isusa), dok bi ţarulja, nakon istog procesa, na bijeloj pozadini trebala
svijetliti. U ovaj red iluzija ubrajaju se i one koje igraju na krivu percepciju
boja.
Vrlo poznata optiĉka
varka koja rezultira
percepcijom mutnih
poluprozirnih toĉaka na
presjecima elemenata
rešetke.Na presjecima crtâ rešetke vidjet
ćete crne mutne toĉke. Ali, ako gledate ravno u presjek, vidjet
ćete samo prazninu (bijeli prostor) – toĉke se vide na
presjecima u koje ne gledate direktno.
Naknadne slike. MeĊu njima najpoznatija je ona koja
ukljuĉuje profil Sigmunda Freuda i golo ţensko tijelo i koja
simpatiĉno sugerira da se zloĉestom gospodinu Freudu,
slavnom tumaĉu ljudske seksualnosti, nešto itekako mota po glavi .
U znaĉenjskom, pa i filozofskom smislu interesantna je i ona na kojoj krivulje ĉovjekova lica oblikuju rijeĉ koju
nitko ne bi htio nositi na licu – Liar (laţljivac).
Razliĉite percepcije geometrijskih likova
Jedna od najpoznatijih iluzija koje se poigravaju poloţajem i oblikom linija
nastala je 1861. godine. Rijeĉ je o iluziji zida Richarda
Gregoryja (Café wall illusion). Naime, iako su u
potpunosti usporedne, vodoravne linije zida naš mozak
percipira kao da su pomalo nategnute u jednu i drugu
stranu, jer se sive razgraniĉavajuće crte izmeĊu crne i
bijele ne vide dovoljno jasno.
Ovakvim illuzijama koristio se i umjetniĉki pravac pop
art i 60-ih godina prošlog stoljeća, kao reakcija na pop art, nastao je i cijeli umjetniĉki pokret posvećen „djelima od
kojih boli glava‟. Najpoznatiji su predstavnici svakako MaĊar Victor Vasarely.
Kako kaţe jedan ameriĉki knjiţevnik (Christian Nevell Bovee): “Ugodna iluzija puno je bolja od grube
stvarnosti…”
Pogrešne percepcije veliĉine i oblika
Paradoks! - skup oĉigledno nepobitnih ideja koje daju neprihvatljive ili protivrjeĉne zakljuĉke.
Etimologija rijeĉi „paradoks” datira još od rane renesanse. Prvi oblici ove rijeĉi se mogu naći u latinskom
paradoxum i sliĉnoj grĉkoj rijeĉi paradoxon. Rijeĉ je sastavljena od prijedloga „prema tome” sastavljen na korijen
imenice „doxa”, što znaĉi „ono što se dobiva”. U Srednjem vijeku je korištena i rijeĉ insolubilia
7
Paradoksi današnjeg vremena:
Zašto ljudi naruĉe dupli cheeseburger, veliku porciju pomfrita i light coca colu ???
Zašto ţene ne mogu staviti maskaru zatvorenih usta ?
Zašto je rijeĉ „skraćenica” tako dugaĉka ?
Zašto da bismo ugasili Windows-e moramo prvo kliknuti na „start” ?
Zašto se sok od limuna pravi od vještaĉkih dodataka, a deterdţent za suĊe s mirisom limuna od pravih limuna ?
Zašto ne postoji hrana za maĉke s okusom miša ?
Zašto je igla koju upotrebljavaju za eutanaziju sterilna ?
Sigurno ste već ĉuli za neuništive crne kutije u avionima ...
Zašto ne proizvode ĉitav avion od takvog materijala ?
Zašto uvijek jaĉe pritišćemo tipke daljinskog kad su baterije skoro ispraţnjene ?
Zašto peremo ruĉnike koje smo koristili nakon kupanja ? Zar ne bismo trebali biti ĉisti u trenutku kad se brišemo
njima ?
Zašto piloti kamikaze nose kacige ?
Kako table s natpisom „zabranjeno je gaziti travu” dospiju na sredinu travnjaka ?
Ako je rijeĉ u rjeĉniku nepravilno napisana, kako ćemo to primjetiti ?
Zašto taj j* Noa nije zgnjeĉio par komaraca ???
Da li i radnici u liptonu (ice tea) imaju pauzu za „kavu” ?
Zašto se „odvojeni” piše jednom rijeĉju, a „svi zajedno” s dvije odvojene ?
Ako ţelim kupiti novi boomerang, kako da se riješim starog ?
Zašto prodavaonice otvorene 24 sata na dan imaju brave i lokote ?
Mogli bismo reći da nam “laţ” ne stvaraju samo osjetila, npr. vida, (namjerne ili nenamjerne) varke (prevare)
moguće su i u komunikaciji.
Laţ je svjesno izreĉena neistina ili obmana. Svaka osoba slaţe barem jednom u ţivotu. Ponekad ljudi laţu bez
odreĊene namjere, pokušavajući se zaštititi od emocionalne boli. Općenito pravilo glasi: gdje je laţ, tu je i strah. Laţ
je povezana i s iluzijom, prevarom.
Nije nuţan poligraf da bi se otkrio laţljivac. U mnogim sluĉajevima dovoljno je paţljivo posmatrati osobu s kojom
se razgovara te potraţiti neke od sljedećih znakova:
Lice: crveni ili jako problijedi, smije se samo usnama, ali ne i oĉima, ĉelo se znoji.
Ponavlja pokrete: dodiruje nos, pokriva usta, ĉesto povlaĉi i ovratnik. Nemirno pokreće noge ili ruke
Pogled i oĉi: ima raširene zjenice, suze mu oĉi, podiţe obrve, ne zadrţava pogled dugo vremena na oĉima
sagovornika, ĉešće trepće.
Ton glasa: govori višim ili oštrijim tonom nego inaĉe, zbog nervoze, priĉa brţe nego inaĉe.
Neprirodno ponašanje; njegovi pokreti djeluju neiskreno, kontrolira ili pretjerano naglašava iz straha da će ga
nervoza odati.
Govor je prepun prekida: treba više vremena da smisli laţ nego da se neĉega prisjeti.
Postojala jednom jedna Stijena ispunjena bezbrojnim atomima, protonima, neutronima i subatomskim ĉesticama
materije. Te su se ĉestice neprestano gibale po odreĊenom obrascu, svaka se kretala “odavde” “donde” i svakoj je
za to bilo potrebno neko “vrijeme”, a kretale su se tako brzo da je izgledalo da se Stijena uopće ne kreće. Ona je
naprosto postojala. Leţala je tamo, kupala se u suncu, upijala kišu i nije se pomicala.
“Što je to u meni što se pokreće”, upitala je Stijena.
“To si ti”, rekao je Glas Izdaleka.
“Ja?”, odgovori Stijena, “Pa to je nemoguće. Ja se uopće ne pokrećem. Svatko to moţe vidjeti.”
“Da, izdaleka”, sloţio se Glas. “Odavde izgleda kao da si ĉvrsta i nepomiĉna. Ali, kad priĊem bliţe – kad pobliţe
promotrim što se zaista zbiva – primjećujem da se sve ono od ĉega se ti sastojiš giba. Ono što si ti, kreće se. Giba se
nevjerojatnom brzinom kroz prostor i vrijeme po posebnom obrascu koji ĉini tebe kao stvar koja se zove “Stijena”. I
tako si ti poput ĉarolije! Krećeš se i ne krećeš u isto vrijeme.”
“Ali”, upita Stijena, “što je onda iluzija? Jedinstvenost, nepomiĉnost Stijene ili odvojenost i gibanje njezinih
dijelova?”
Glas na to odgovori: “Zaista, što je iluzija? Jedinstvo, nepomiĉnost ili odvojenost?”
8
Pogledao sam malo, vidio veliko. Pogledao sam sitno i vidio sam sve. Pogledao sam tebe i vidio sebe. Pogledao sam
gore i vidio nebo. Pogledao sam dolje i vidio Zemlju. Gdje je beskraj? Tko sam ja? Iluzija odvojenosti ili iluzija
jednoga?
U filozofiji i logici, paradoks laţljivca se odnosi na izjave kao što su:
Ja laţem sada. ILI Ova izjava je laţna.
Da bi izbjegli da reĉenica stvara svoju istinitnu vrijednost, moţemo paradoks postaviti i na sljedeći naĉin:
Sljedeća reĉenica je istinita.
Prijašnja reĉenica je laţna.
Po nekim historiĉarima filozofije ovaj paradoks (paradoks laţljivca) je prvi formulrao Eubulid iz Mileta (4.st.p.n.e.),
iako postoji još veliki broj paradoksa koji se mogu svrstati u porodicu paradoksa laţljivca. Eubulid je navodno
rekao:
Ĉovjek kaţe da laţe. Da li je to što govori istinito ili laţno?
Ovaj paradoks se, takoĊer, pripisuje i filozofu Epimenidu (6.st.p.n.e.) koji je izjavio:
Krećani uvijek laţu.
I sam Epimenid je bio sa Krete.
Priča o Buddhi: Ranu mladost je proţivio sretno i zaštićeno u kraljevskim zidinama gdje je dobio
odliĉnu izobrazbu, od sportova do filozofije. U dvorcu su ţivjeli samo mladi, zdravi i lijepi ljudi i
sluge. No, Buda je ţelio otkriti istinu iza sve te ljepote (htio je upoznati stvarni ţivot izvan dvorca).
Jednoga dana je otišao u šetnju. Ugledao je starca, drugoga dana bolesnika, a trećeg dana put
mrtvaca koji ga je naveo da se zapita o pravoj istini našeg postanka. Njegov koĉijaš mu je objasnio:
„Moţda nećeš ostariti i biti bolestan, ali smrtĉ ćeka svakoga, pa i vas.“
Školski rad:
Varamo li se dok promatramo boje? Kako na nas djeluju boje u prirodi? Koju boju odjeće najradije nosiš?
Vidimo li i doţivljavamo li svi jednako istu stvar, dogaĊaj i sl.?
O ĉemu to ovisi? Osjetilima, iskustvima, predrasudama....
Koliko ĉesto laţeš, preoblikuješ istinu kako bi se odrţao? Je li laţ i prijevara stvar opstanka, napredovanja?
Što znaĉi kad kaţemo da netko ima perspektivu, da je perspektivan ĉovjek?
Odredite jesu li slijedeće tvrdnje ĉinjenice ili vrijednosni sudovi:
A – ĉinjenica
B – vrijednosni sud
- Bolje trpjeti nepravdu nego je ĉiniti.
- Nobel je otkrićem dinamita povećao razornu moćratnog oruţja, a time i ţrtava.
- Nobel je otkrio dinamit 1867.
- Rad je temelj ljudskog opstanka i temeljno pravo ĉovjeka.
- Etika je suvišna jer moral odreĊuju moćnici.
- Tko ne radi, ne treba ni jesti.
Moţemo li reći da su svjesni, uraĉunljivi ljudi koji su nešto napravili pod djelovanjem alkohola, droge i sl?
Objasni tko si ti? A tko nisi?
Što je san, a što java?
Bi li volio klonirati sebe?
Ja – jednina; mi – mnoţina. Objasni!
Jeste li se ikad zapitali: moţda je san java, a java samo san? Jeste li ikad poţeljeli da neki san postane java i
obratno?
Voliš li gkedati SF filmove?
Što misliš o simulacijama kod PC igrica?
Perspektiva (od latinske rijeĉi perspicere, jasno vidjeti). Najvaţnija karakteristika: objekti se crtaju sve manji s
porastom udaljenosti od promatraĉa., pa što se više odmiĉemo, objekati se ĉine sve manjim.
Pojam perspektiva se koristi u nebrojene svrhe, u umjetnosti (likovna umjetnost, filmska umjetnost, knjiţevnost) i
znanosti (filozofiji, psihologiji…).
Vrste perspektiva u likovnoj umjetnosti:
1.Semantička (okomita, ikonološka) perspektiva
2. Vertikalna perspektiva
9
3. Obrnuta perspektiva,
4. Linearna ili geometrijska perspektiva ("ptičja" i "žablja")
5. Atmosferska (zračna) perspektiva
6. Koloristička perspektiva
7. Poliperspektiva
Nekoliko primjera:
Semantiĉka (okomita (ikonografska) perspektiva]
Iluminacija, 10. st.
Naĉin prikazivanja prostora po kojemu se 3D prostor prikazuje na 2D plohi tako da se
ono što je u stvarnosti drugo (iza prvog), slaţe po visini, drugo iznad prvog, okomito,
odnosno vertikalno.. Okomita perspektiva se pojavljuje u starom Egiptu, grĉkim
vazama, u europskom romaniĉkom slikarstvu..
Obrnuta perspektiva - naĉin prikazivanja volumena u kojemu se predmeti i likovi na
slici ne smanjuju razmjerno s udaljenošću, niti se usporedne crte pribliţavaju – nego se,
obratno, usporedne crte razmiĉu, a veliĉina predmeta, umjesto da se smanjuje, povećava se prema dubini prostora.
Ova perspektiva je karakteristiĉna je za gotiĉko slikarstvo 13. i 14. vijeka.
Linearna perspektiva (geometrijska ili pravilna) perspektiva ; zove se još matematiĉka i iluzionistiĉka
Drvorez Albrechta Dürera koja pokazuje kako pravilno crtati predmete u
linearnoj perspektivi
Temelji se na prirodnom zakonu da se udaljavanjem od promatraĉa likovi
smanjuju razmjerno udaljenosti pravocrtno, linearno – i svi nestaju u jednoj te
istoj toĉki – nedogledu (vanishing point, punto di fuga).
Massaccio: Sveto trojstvo" i Piero della Francesca "Biĉevanje Krista"
10
Zraĉna (atmosferska) perspektiva
Rafael, "Atenska škola" (lukovi su u linearnoj, ali i atmosferskoj perspektivi)
Ova perspektiva je, poput geometrijske, prirodna pojava koja predstavlja promjenu tonova i boja zbog udaljavanja
oblika od gledišta gledatelja. Dakle, što su predmeti dalji oni su bljeĊi, mekši i gube se sa daljinom u plavetnilo; a
što su bliţi to su oštriji, jaĉih lokalnih boja. Atmosferska perspektiva koristila se najviše u baroku (17. i 18. st.), ali
otkrili su je već slikari visoke renesanse (Leonardo da Vinci i Rafael).
Koloristiĉka perspektiva – temelji se na ĉinjenici da nam se neke boje, u sudjelovanju sa drugim bojama, ĉine
prostorno "bliţima", a druge "udaljenijima". To se temelji na iskustvu sa atmosferskom perspektivom gdje je plava
boja u daljini jer plava ima vrlo nisku frekvenciju i plavi zraci putuju najdalje, a tople boje gube svoj intenzitet kako
se udaljavaju (fovisti, 20. st.)
Henrie Matisse, Ples
Domaći rad:
Odaberi neki SF film po ţelji i analiziraj virtualnost u njemu, osvrni se na ne-moguće situacije, usporedi ih
sa ţivotom, sa stvarnošću.
NASLOV ILUZIJA STVARNOST
FILMA
1
2
3
4
11
5
4. RADIONICA + VJEŢBE
Procjena socijalnog stanja u obitelji. Uĉitelj ĉita reĉenice. Svi oni koji misle da se reĉenica na njih odnosi,
ustanu, a ostali im zaplješću:
Neka ustanu oni :
Koji imaju psa
Koji vole gledati TV
Koji su bili u Parizu
Koji imaju raĉunalo
Koji su lijeni
Koji se bave sportom
Koji su zaljubljeni
Koji vole ovu školu
Koji smiju izaći cijelu noć
Koji imaju brata ili sestru
Kome su roditelji nezaposleni
Koji boluje od neke kroniĉne bolesti
Nastavnik podijeli papir. Uĉenici imaju zadatak napisati 2 rijeĉi - jednu koju bi u školi ukinuli i drugu
stvar koju bi uvli.
Upitnik: Kakav ste tip? Vizualni? Auditorni? Kinestetiĉki?
Na slijedeća pitanja odgovarajte iskreno i na kraju prebrojite bodove. Otkrijte kakav ste tip?
1. Skoro nikad ne vrijedi
2. Rijetko vrijedi
3. Ponekad vrijedi
4. Ĉesto vrijedi
5. Vrijedi gotovo uvijek
UKUPNO!(najmanje 12, najviše 60 bodova)
VIZUALNI TIP
1. Dok ĉitam pravim mnogo biljeţaka i šaram po papiru
2. Dok s nekim razgovaram imam poteškoća ako ta osoba izbjegava moj pogled
3. Kad idem u kupovinu pravim popis stvari, jer tako bolje pamtim
4. Dok ĉitam neki roman, volim zamišljati izgled, odjeća likova i mjesto radnje
5. Moram zapisati upute kako stići do neke nove adrese
6. Moram gledati osobu kojoj priĉam kako ne bih izgubio nit razgovora
7. Kad prvi put sretnem neku osobu, odmah zapazim kako izgleda te kako se odijeva
8. Na zabavi ili primanju volim stajati po strani i promatrati što se dogaĊa oko mene
9. Dok se prisjećam neke informacije, jasno mogu vidjeti kako je stigla do mene
10. Kad moram objašnjavati neki postupak ili naĉin rada, volim to najprije zapisati ili skicirati
11. U slobodno vrijeme volim gledati tv ili ĉitati
12. Kad prijatelj ima poruku za mene, volim da mi ostavi pisamce.
AUDITORNI TIP
1. Dok ĉitam, obiĉno to ĉinim poluglasno
2. N volim kad mi ljudi s kojima razgovaram ne odgovaraju
3. Na predavanju ne pravim bilješke, jer me to ometa u slušanju
12
4. Dok ĉitam roman najviše me zanimaju dijalozi
5. Volim u sebi govoriti dok rješavam problem ili pišem pismo
6. Mogu pratiti što govornik priĉa i ako gledam na drugu stranu
7. Lako pamtim gradivo tako da ga više puta ponovim
8. Na zabavi najviše volim zapoĉeti s nekim razgovor o nekoj vaţnoj temi
9. Više volim slušati vijest na radiju, nego ih ĉitati iz novina
10. Ako moram objasniti novi postupak ili naĉin rada, najradije ću to ispriĉati
11. U slobodno vrijeme najviše volim slušati glazbu
12. Ako mi prijatelj mora nešto reći, volim da mi to javi telefonom
KINESTETIĈKI TIP
1. Ne volim duge upute, volim odmah poĉeti s radom
2. Najteţe mi je razgovarati s osobama koje djeluju hladno i ukoĉeno
3. Na nastavi ĉesto crtam uz bilješke
4. Ĉitajući roman, najviše me zaokupljaju osjećaji, dramatika, akcija
5. Dok ĉitam, obiĉno miĉem usnama
6. Kad ne znam što bih rekla, jezik mi se zapetlja i dosta gestikuliram
7. Moj radni stol djeluje neuredno
8. Na zabavama uţivam u plesu i zabavnim igrama, a pomaţem i domaćici
9. Volim se kretati, ne mogu dugo sjediti na jednom mjestu
10. Kad moram objasniti kako se nešto radi najradije ću to pokazati primjerom
11. U slobodno vrijeme bavim se sportom i vjeţbanjem
12. Ako mi prijatelj ţeli nešto javiti, najdraţe mi je kad doĊe i sam mi to kaţe
Uĉenici zatvore oĉi. Nastavnik jednom po jednom uĉeniku daje predmet i on zatvorenih oĉiju
pogoĊa i opisuje što je to?
Jedan od uĉenika neka zatvori oĉi, neka drţi tvoje rame i pokuša izaći iz škole (igra povjerenja;
igra suosjećanja prema slabovidnima).
Pokušaj desnu ruku staviti iza leĊa i pisati lijevom. Kako se osjećaš? (igra suosjećanja; razvoj
empatije i ravnopravnosti, tolerancije).
Napiši 5 brzih odgovora na pitanje: „Tko sam ja?”
____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________________________
____
5. MOJ LIK U ODNOSU NA DRUGE
Procjena tipova liĉnosti ppt
O ovim lekcijama govorit ćemo o ĉovjeku kao društvenom biću. Jer ĉovjek ţivi u zajednici (obitelj, prijatelji,
škola…). U ovom sluĉaju razlikujemo : ja od ti, ja od vi ili oni.
Što sve utjeĉe na našu percepciju, tj. viĊenja drugih. To prvenstveno ovisi o našim:
- znanjima
- stavovima
- vrijednostima
- pravilima ponašanja.
Sve to uĉimo u obitelji, pa onda I u društvu u kojem se krećemo, od medija I sl. (to nazivamo proces socijalizacije).
Zadovoljstvo sobom. Kako se percipiram?
Primjer osobe koja nema sigirnosti i samopoštovanja. Napravi istu takvu podjelu za osobu koja je sigurna u sebe.
13
Ja sam glup, nesposoban, „luzer“,
nespretan
Moj uspjeh Zašto Nisam ni
najmanje pokušavat blizu
ovisi o meni, i? Ionako dobar,
a najviše o neću pametan,
novcu, uspjeti! bogat kao
poznanstvu, drugi!
rodbinskim
vezama,
sreći..
Samopoštovanje- vlastita percepcija vlastitih vrijednosti
- rezultatje evaluacije razvoja koncepta o sebi
Izgled Samopoštovanje
Osoba koja nije opterećena svojim izgledom, ima više samopoštovanje, bolje je prihvaćena i uspješnija je u ţivotu.
Zadovoljstvo sobom utjeĉe na to kako će nas drugi “doţivjeti” i hoće li naša komunikacija s drugima biti uspješna
(pri tom je vaţan i naš neverbalni govor).
Kako me drugi percipiraju? Kako ću znati što okolina/prijatelji/kolege misle o meni?
- Ako me paţljivo slušaju dok govorim o nekim svojim problemima, ţeljama i sl.
- Brinu za mene kad se naĊem u problemima i pokušavaju mi pomoći
- Vole se druţiti sa mnom
- Ne prenose drugima moje tajne
Ili se ponašaju ovako:
- Uopće ne slušaju kad govorim o nekim svojim problemima, ţeljama i sl.
- “Pobjegnu” kad se naĊem u problemima i ne pokušavaju mi pomoći
- Izbjegavaju moje društvo
- Moje tajne prepriĉavaju i ogovaraju me
Školski rad:
Opiši sebe iznutra (umetni u prazne rubrike ono što misliš da je zanimljivo)
Moje vrline
Moji strahovi
Moji planovi
Moje ţelje
Moji nedostaci
Moji talenti
14
Procjena tipova liĉnosti - Jeste li “simpatiĉni”?
Jeste li upoznali prodavaĉa koji vam se nije sviĊao?
Jeste li imali doktora ili uĉitelja koji vam se nije sviĊao?
Jeste li imali susjeda koji vam se nije sviĊao? A zašto vam se nisu sviĊali? Je li postojao neki opravdan
razlog?
Domaći rad:
Ĉesto ĉujemo priĉe o Mona Lizi. A što zapravo znamo o toj ţeni? Pokušaj nam
potraţiti nešto zanimljivo.
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
6. ULOGE, IDOLI, UZORI, AUTORITETI I IDEALI
Svaka osoba u ţivotu bude u nekoliko uloga. Svaki od nas je u ulozi uĉenika, djeteta, neĉijeg brata, sestre, susjeda…
Kako te uloge igramo? Uspješno ili neuspješno? Do nekih nam je uloga više stalo, a do nekih ne.
MASKE I ULOGE:
Školski rad:
U kojoj si trenutno ulozi? (uĉenica, kći, sestra…).
U kojim si ulogama uspješna, a u kojima ne?
Koje te uloge još oĉekuju u ţivotu? Bojiš li se tih uloga?
Uloga (kazališna) treba stanovite kostime i maske. Nosiš li ti masku za svaku ulogu?
Kad skidaš masku? Skidaš li je uopće?
Maska je ponekad potrebna. To moţe biti obrambeni mehanizam
Postanite voĊa: Ovaj svijet treba voĊe…
koji svoj utjecaj koriste u pravo vrijeme, iz pravih razloga;
koji preuzimaju malo veći dio krivice i malo manji dio zasluga;
koji, prije nego pokušaju voditi druge, uspješno vode sebe.
koji uvijek traţe najbolje odgovore, a ne one poznate;
koji povećavaju vrijednost ljudi i organizacije koju vode;
koji rade za dobrobit drugih, a ne radi osobne koristi;
koji sobom upravljaju glavom, a drugima srcem;
koji znaju put, idu tim putem i pokazuju ga;
koji radije nadahnjuju i motiviraju, nego da zastrašuju i manipuliraju;
koji ţive s ljudima kako bi upoznali njihove probleme i koji ţive s Bogom kako bi im pomogli riješiti ih;
koji shvaćaju da su njihove sposobnosti vaţnije od njihova poloţaja;
koji stvaraju mišljenja umjesto da ih slijede;
koji razumiju da je institucija odraz njihovog karaktera;
koji se nikad ne postavljaju iznad drugih, osim u preuzimanju odgovornosti;
koji će biti ĉasni u malim stvarima jednako kao i u velikim.
koji će se disciplinirati sami, tako da ih neće trebati disciplinirati drugi;
15
koji nailaze na prepreke i pretvaraju ih u prednosti;
koji slijede moralni kompas koji pokazuju pravi smjer bez obzira na trendove.
John Maxwell
UZORI
Uzori su nam potrebni tijekom odrastanja:
- da „naĊemo prave sebe”
- primjeri su nam ponašanja
- s njima se poistovjećjemo, identificiramo, usporeĊujemo
Uzori:
- roditelji
- brat/sestra
- netko treći
Školski rad:
Što znaĉi “uzorno ponašanje” kao ocjena u svjedodţbi?
Koji bi lik iz crtića, filma, knjiţevnosti volio biti i zašto?
Tko je odgovoran kad biramo (negativne/pozitivne) uzore?
Dijete uĉi po modelu: ispriĉaj jesi li ti oblaĉila mamine cipele, uzimala šminku, ili si ti uzimao
tatin alat i sl
IDOL je ĉovjek kojeg oboţavamo zbog nekih posebnih obiljeţja koje ima (izgled, odijevanje, ples…). Mladi u
pubertetu oponašaju svoje idole koje im nameću mediji. U doba puberteta mladi su nekritiĉni i ponekad slijepo
slijede trendove.
IDEALI Ideal – velika ideja; cilj; smisao / stanje kojem se teţi. Ideal je nedostiţan.
„Fix ideja” - kad sve svoje snage koncentriramo na jednu jedinu ideju koju ţelimo ostvariti i kojoj podreĊujemo sve
ostalo.
Kako i zašto odabrati ideal?
- Ideal je poţeljni, vrijednosni cilj
- Ideal bi trebao biti u slaganju sa vlastitim vještinama, sklonostima, sposobnostima, talentom
- Ideal bi trebao biti izvan mene i meni superioran
Ideali mogu biti razliĉiti
- Ideali iz domoljublja – stvaraju heroje
- Ideali za uĉenjem – stvaraju uĉene ljude
- Ideali iz sporta – stvaraju velike sportaše Itd.
Idolopoklonstvo – slijepo vjerovanje u nešto ili u nekoga; nekritiĉko veliĉanje. Poznato još iz starih civilizacija,
kultura, ali i u religijama.
Medijska kontrola ponašanja, odijevanja, zabavljanja, stvaranja idola i uzora
Pjesme i glazba, video i slike umjetnika pop kulture su uvijek bili moćni. Danas se njihov utjecaj osjeća još više uz
razvijene medije – pop kultura moţe ostaviti “tetovaţu” u mozgu mlade osobe, utjecati na njegovo ponašanje i
obiljeţiti ga za cijeli ţivot.
Gazbena industrija predstavlja ţene kao wamp, naivne, agresivne, djevice, sexy…već prema potrebi.
Muškarci se prikazuju kao sexy, izvjeţbani i mišićavi, nevjerni, poţeljni, samouvjereni, arogantni.
Školski rad:
Za koje bi se ti ideale ţrtvovao? (slobodu, ljubav, roditelje, djecu, vjeru, domovinu…)
Zašto je ginuti za ideale nekima smiješno?
Što najviše “eksploatira” pop glazba kod ţena i kod muškaraca?
Je li to prava slika tih osoba?
Kome sluţi ta laţna slika?
Trebaju li mladima laţni idoli?
Kakva je njihova glazba?
Zašto mlade privlaĉi taj svijet?
Kakva je uloga medija u svemu tome?
16
Pokušati biti svoj
Evo djece koja su razliĉita
Djece koja ne dobivaju uvijek petice
Djece koja imaju uši dvostruko veće od svojih vršnjaka i noseve za kojima idu danima
Evo djece koja se ne uklapaju ali koja nikad ne kaţu:
Odustani!
Koja plešu na drugaĉiju glazbu
Evo djece koja su razliĉita
Djece s vragolastom crtom
Jer kad odrastu,
A to je i povijest pokazala,
Ta je njihova razlika ono što ih ĉini jedinstvenima
Digby Wolfe
AUTORITETI
Autoritet – latinski znaĉi ugled, utjecaj, vlast. Autoritet bi moglo biti (ne) zasluţeno povjerenje. A ponekad je to
osoba od ugleda, znanja, moći, vlasti, bogatstva, poštenja...
Školski rad:
Za koga kaţeš:” On je faca!” ili “To je zakon!”
Što znaĉi ”imati petlje” ili “pljunuti istini u oĉi”
Tko je za tebe autoritet, a da izaziva strah i muĉninu i strahopoštovanje?
Vjeruješ li autoritetima? Vjeruješ li roditeljima, politiĉarima, uĉiteljima…?
Jesi li ti nekome autoritet? (mlaĊem bratu, sestri?)
Je li Bog autoritet? Za koga?
Objasni što znaĉi «slijepo vjerovanje u autoritete»?
Komentiraj: Teško onomu domu gdje se staraĉki glas ne ĉuje i gdje staraĉki štap ne vlada.
(Marin Drţić)
Moţe li autoritet biti ujedno i uzor? - Moţe li idol biti autoritet?
Usporedi svoje uzore i ideale i svojih roditelja. -
Priča
Bili jednom muţ i ţena i imali malo dijete. S njima u kući ţivio je i djed. Nevjesta nije voljela starca kojem su se
tresle ruke dok je jeo i tako prolijevao juhu i prljao kuću. Odluĉila je smjestiti ga u kut njegove sobe i napraviti mu
jednu široku drvenu posudu iz koje će jesti. Poslije nekog vremena, starac je umro od tuge. Nakon nekog vremena,
majka naĊe dijete kako u dvorištu od jednog debla noţićem pokušava napraviti široku posudu. Majka ga upozori da
je opasno igrati se noţićem. Upita ga što pokušava napraviti. Dijete odgovori: „Pokušavam napraviti istu onakvu
veliku posudu za tebe i tatu da vam bude spremna kad vam poćnu drhtati ruke od starosti.“
Mladi ljudi imaju svoje uzore, idole i ideale. Najĉešće su to glumci, pjevaĉi, sportaši… U stvaranju idola utjeĉu
mediji. Tada imamo potrebu da ih oponašamo.
Domaći rad:
Odabrali smo sijedeće uzore. PronaĊi ponešto o njima:
Mahatma Gandhi Martin Luther King Jr.
Desmond Tutu Yitzhak Rabin
Betty Williams Mairead Corrigan
Rigoberta Menchú Majka Theresa
Moţda bi radije pronašao nešto o Michaelu Jacksonu, Madonni,
Maradonni, Jennifer Lopez, Lady De, Tesla, J. F. Kennedyju?.
17
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________________________
7. MOJ NE-PRAVI LIK
Kontrola bijesa.ppt
VIĐENJE SEBE/PERCEPCIJA SEBE/SELF THEORY,ppt
Ovdje ćemo govoriti o čovjeku kao osjećajnom, voljnom i misaonom biću. Govorit ćemo o ponosnom biću, biću koje
traţi poštovanje i gradi samopoštovanje.
Što je podruĉje osjećaja/ĉuvstva?
To je aspekt uĉenja o sebi, kritiĉko mišljenje o samome sebi. Pomaţe nam da objasnimo i shvatimo sebe u našoj
stvarnosti.
Od postanka ĉovjek sebi postavlja pitanja:
Što mogu znati?
Što trebam ĉiniti?
Ĉemu se smijem nadati?
I što je ĉovjek?
Evo nekoliko misli:
Ĉovjek je ĉovjeku sveta stvar. (Homo homini res sacra.)
Ĉovjek je ĉovjeku vuk (Homo homini lupus est, Th. Hobbes).
Biti ĉovjek znaĉi postajati ĉovjekom (Jaspers)
Svatko se moţe naljutiti – to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog
ispravnog razliga i na ispravan naĉin – to nije lako. Aristotel
Komponente self-theory:
1. Self-kvalitete - Kako vidimo naše sposobnosti za uĉenjem, napredovanjem.
Nisko viĊenje sebe: “Uĉim sporo, nastava je teška. Ne mislim da ću maturirati u roku”.
Visoko: “Ako budem pratio plan i program nastave, završit ću školu i maturirati na vrijeme”
2. Ja - koncept - Slika o sebi samome: što mi mislimo kakvi smo, tko smo, što moţemo, što drugi misle o nama,
kakvi bismo htjeli biti.
Niski koncept: “Imam test iz matematike idući tjedan. Moram memorirati sve informacije. Bit će gotovo nemoguće”
Visoki: “Imam test idući tjedan. Moram organizirati informacije na temelju vlastitog stila uĉenja.”
3. Samopoštovanje - Uĉimo samopoštovanje od ranih dana. Oni koji su zadovoljni sobom, uspješniji su u školi i na
poslu.
Nisko samopoštovanje: “Moji prijatelji mi kaţu da moj ţivot nikamo ne vodi. Moţda su u pravu!”
Visoko samopoštovanje: “Kamenom me mogu zaustaviti, ali ne mogu rijeĉima.”
4. Unutarnji monolog - Razgovor sa samim sobom: Gdje griješim? Zašto me drugi najĉešće kore i što mi
zamjeraju? U ĉemu sam dobar i zbog ĉega me hvale?
Pozitivni unutarnji monolog pomaţe nam da vjerujemo u sebe., da prepoznamo svoje nedostatke i da ih popravimo.
Pozitivno: “Dobila sam 1 na testu jer nisam uĉila, moram se malo potruditi”
Negativni unutarnji monolog obeshrabruje nas i sudi naš neuspjeh. Negativno: “Dobila sam 1 na testu, mislim da sam
glupa”
Što je niski stupanj samopoštovanja?
Nesigurnost
18
zatvorenost
srameţljivost
teško donošenje odluka
zabrinutost
strah
nesposobnost za zabavu
svijet gledamo crno - bijelo
nemogućnost suzdrţavanja bijesa
pred sebe stavljamo visok stupanj dokazivanja
Što tome doprinosi?
loša prijateljstva
neprijateljsko okruţenje
škola, okolina koja nas ne podrţava
uvjetno prihvaćanje i uvjetna ljubav
disfunkcionalnost same osobe
neopravdane kritike okoline
Samopoštovanje. To je vrijednosna i emocionalna komponenta pojma o sebi. Osoba moţe za sebe reći ne samo ja sam
uĉenica, već ja sam dobra uĉenica. Prva izjava je dio pojma o sebi, dok je druga procjena sama sebe. Dakako,
vrednovanje o sebi moţe biti negativno (što smo radili na proteklim satovima) .
Osoba koja ima visoko samopoštovanje osjeća se dobro i obratno.
Samopoštovanje leţi na dvije osnove:
- osjećaja vlastite vrijednosti i
- samopouzdanja. Osjećaj vlastite vrijednosti (self respect) odnosi se na naše uvjerenje kako imamo pravo biti sretni i
kako zasluţujemo postignuće, uspjeh, prijateljstvo, ljubav i ispunjenje. Osobi niskog samopoštovanja nedostaje osjećaj
vlastite vrijednosti, ona ne vjeruje da zasluţuje ljubav i poštovanje drugih. Samopouzdanje (self confidence) je uvjerenje
kako smo sposobni razmišljati, uĉiti, birati, donositi odluke. Osoba niskog samopouzdanja tako ne misli i to pokazuje u
svom ponašanju:
„…ja sam takav i što ja tu mogu?“
„Stalno mi se nešto loše dogaĊa.“
Stalno kaţe „Ţao mi je“, „Oprosti…“ i razmišlja što će reći drugi
Ne ţali se ako netko stane u redu prije nje
Stalno se osjećam jadno, uplašeno, nesigurno i nemoćno
Samopouzdanje nije
… isto što i bahatost i razlikuje se od gluposti
“Pamti, sine, nije vaţno hoćeš li izgubiti ili pobijediti, ja ću se uvijek ponositi tobom!”
„Ništa nije ni dobro ni loše, već ih takvima ĉini misao."
~ Shakespeare ~
Mali princ
Kakav sam?
Najljepši, najbogatiji, najpametniji…
- Ti mi se doista diviš? – upita on malog princa
- Što znaĉi diviti se?
- Diviti se znaĉi priznati da sam najljepši, najbolje odjeven, najbogatiji i najpametniji ĉovjek na ovoj planeti!
- - Ali ti si sam na ovoj planeti!
- - Uĉini mi zadovoljstvo! Svejedno mi se divi!
A. de Saint -Exupery
8. RADIONICA – VJEŢBE
Moje samopoštovanje: Ispuni donji test (trajanje 10 min)
19
Dostojanstvo ala Big Brother (trajanje 15 min)
1. Kad bih mogla iz našeg razreda, izbacila bih
_________________________________________________________________________________
Razlozi:
2. _______________________________________________________________________________
Milijun kuna treba/la bi dobiti
3. _______________________________________________________________________________
Razlozi:
4._______________________________________________________________________________
Kako si se osjećao kad si morao nekoga izbaciti?
Sposobnost percepcije u radnoj okolini (razred): Nastavnik podijeli listiće i ĉita pitanja. Uĉenici (anomno)
upisuju odgovore (Cilj: otkriti socijalnu stratifikaciju unutrar grupe, sposobnost uĉenikove percepcije…)
Tko je u razredu najsimpatiĉniji
Tko se prikazuje onakvim kakvim nije
Koga ĉesto poniţavaju
20
Tko mnogo uĉi
Tko je pametan
Tko je osamljen
Tko je nedruštven
Tko je razmaţen
Kome bi ţelio biti prijatelj
Radionica asocijacije + kreativnost (korelacija s hrvatskim, povijesti umjetnosti, povijesti…)
Podijeliti uĉenike u grupe (i daje ĉlanovima grupe brojeve 1….pa dalje) . Svaki ĉlan piše kratki sastav na temu VRATA
(5 min). Moderator izdvoji po jednog iz grupe da glasno proĉita svoj rad. Moţe se izabrati najbolji.
Zatim svaka grupa dobije zadaću:
- prva grupa istraţuje vrata u leksikografskom smislu
- druga traţi sinonime
- treća traţi simbole u religijama, civilizacijama , filozofijama itd.
- ĉetvrta istraţuje sentence i fraze na temu VRATA
- peta istraţuje naslove popularnih pjesama na ovaj pojam
- šesta traţi naslove filmova
- sedma traţi naslove knjiga ili pjesama
Zatim moderator spaja jedinice s jedinicama, dvice s dvicama itd. formirajuci nove skupine.
Skupine dobiju novi zadatak. Prva traţi priloge na temu VRATA. Druga traţi glagole
Treca trazi imenicke atribute. Ĉetvrta traţi pridjeve. A peta, šesta i sedma skupina mogu im se pridruziti ili stoje kao
promatraĉi.
Nakon toga svi pišu svoj rad i mogu koristiti
pojmove koje su dobili u zajedniĉkom radu. Neuredan uredan
Pišu u dvostrukom prorezu (.10 min) nakon Drţim zadanu rijeĉ Ne drţim zadanu rijeĉ
ĉega daju svoj rad onom do sebe da ispravi,
dopuni njihov rad. Zatim ga opet vrate prvom «mraĉan» optimistiĉan
autoru.
snalaţljiv Nesnalaţljiv
marljiv lijen
neosjetljiv Osjetljiv
Nemam smisao za humor Imam smisao za humor
Bahat i ironiĉan Susretljiv i uvaţavam
druge
veseo Uglavnom tuţan
miran ţivahan
otkvaĉen Uredan i drţim se pravila
neodgovoran odgovoran
nekomunikativan komunikativan
Siguran u sebe nesiguran
Zatvoren u sebe i srameţljiv otvoren
21
9. OSJEĆANJE, HTIJENJE MIŠLJENJE
Emocije-evolucija.ppt
emocije ppt.
Ĉovjek svijet ne doţivljava samo racionalno, već i emocionalno. Emocionalni ţivot ĉovjeka je jako vaţan. O njemu ovisi
i ĉovjekovo zdravlje. Emocije nas navode na djelovanje.
Nekada su izjednaĉavali emocije i temperament.
Osjećaj ili emocija je naziv za ĉovjekovu reakciju na neki dogaĊaj. Ukoliko se radi o pozitivnom dogaĊaju, emocija je
pozitivna, npr:nada, sreća, zadovoljstvo, no ukoliko je dogaĊaj negativan (odnosno ako je percipiran kao negativan),
javljaju se negativne emocije: ljutnja, tuga, zavist, ljubomora, mrţnja, strah.
U školi i obitelji se obiĉno uĉi da ĉovjek treba kontrolirati ponašanje (“Nemoj vikati, tući se”), a obiĉno su iskazivanje i
kontrola emocija zapostavljeni, odnosno tretirani na krive naĉine. Muški spol se uĉi hrabrosti što je u redu, ali im se
zabranjuje iskazivanje osjećaja tuge ("deĉki ne plaĉu"), dok se ţenskom spolu zabranjuje iskazivanje osjećaja ljutnje
("curice koje se ljute su ruţne"). Koji organi tijela sudjeluju kod emocija? Srce, ţlijezde slinovnice, bronhioli, jetra,
slezena, ţeludac, bubrezi, mjehur, crijeva.
Kontrola emocija (kako uĉimo kontrolirati emocije?) Najĉešće nagraĊivanjem i kaţnjavanjem, a donekle i
objašnjavanjem i uvjeravanjem.
Koje emocije sadrţava materinski motiv? Ljubav, sreća, radost, strah.
Kako emocije utjeĉu na motiv? Emocije su vaţan motivacijski faktor, ĉesto odreĊuju jaĉinu motivacije.
- npr. patriotizam moţe nekog motivirati da uĉini herojsko djelo. Npr. strah nas upućuje na oprez i opasnost.
Evolucija i emocija
8 temeljnih emocija – 4 meĊusobno suprotstavljene
Radost/tuga
Ljubav/odvratnost (gaĊenje)
Ljutnja/strah
Nada/iznenaĊenje
Tjelesna reakcija
Emocije su u vezi sa subjektivnim izraţavanjem
(reakcija) putem tijela. Npr. srce brţe lupa, ruke u lice
se zagriju, znojenje, muka i ţelucu
Puĉka psihologija: reakcija uzrokovana emocijama
“tako ljut da ću puknut”, „pozelenio od bijesa“
Školski rad:
Tuga ? (opiši)
IznenaĊenje?
Simpatetiĉni nervni sistem: Ubrzan rad srca, krv brţe
teĉe, jaĉa adrenalin
Ljutnja = otvorena usta, raširene usne Parasimpatetiĉni nervni sistem: glukoza, šećer u krvi
Strah = cvokoću zubi, nervoza
se slaţeu ţilama, energija se konzervira
Sreća = lice izraz ĉimpanze
Mrţnja = ? (opiši)
Funkcije emocija
Motivacijske - motiviraju nas (npr. strah nas ĉini opreznim)
Razmjena u komunikaciji / socijalna interakcija
Kognitivno/informacijska uloga
Komponente emocija
Promjene lica
Promjene u /na tijelu / aktivnost mozga
22
Simpatetiĉke
LIJEVA (pozitivna) i DESNA (negativna) cerebralna hemisfera
Tendencije prema akciji
brzi doţivljaj i odgovor na situaciju
Emocije su funkcionalne, imaju vrijednost preţivljavanja
Vrijeme / trajanje
Emocije - kratke (sekunda, minuta) (radost, strah, ljutnja…)
Raspoloţenja – dugo (satima, danima, mjesecima) (ushit cheerful, depresija..)
Stupnjevanje
Afetivna stanja
„Temeljne‟ emocije (radost, tuga, strah, ljutnja, gaĊenje, iznenaĊenje…)
Sloţene emocije (ponos, krivnja, sram…)
Školski rad:
Jesmo li s emocijama bogatiji ili siromašniji? Pojasni svoj odgovor.
Moţe li strah biti pozitivna emocija?
Koje su emocije neoĉekivane, a koje nisu? Nabroji ugodne i
neugodne emocije?
Kako se osjećaš kad vidiš: dijete koje plaĉe, napeti film, da
nastavnik lista po imeniku, ostaneš sam u liftu zbog kvara,
kad ĉekaš prijatelja duţe od pola sata, kad roditelji ne
razgovaraju jer su u svaĊi
Prokomentiraj emocije u internetskoj komunikaciji
Promotri sliku . Koje su boje hladne, a koje tople? Kaţemo li
da su nam neki ljudi topli, a neki hladni?Kojom bi bojom
obojio današnji sat?
Kad bi ljubav htio prikazati apstraktno, kako bi to uradio?
Ako bi ljubav prikazao kao metaforu, sto bi koristio?
Kako izgleda ĉovjek koji se plaši? Napravi prestrašeno lice, pogledaj
se u ogledalo i nacrtaj što vidiš?
Tko si ti? Je li tvoje ime, prezime, datum roĊenja i adresa kaţu li puno
o tebi?
Kako bi objasnio:“On je netko, a ti si ništa i nitko“?
Ĉesto ĉujemo: „Hoću postati netko u ţivotu“. Zar smo sada nitko?
Koje su to vrijednosti koje nas ĉine da smo netko, ili da smo nitko?
Sjeti se zatvorenika. Imaju samo svoj identifikacijski broj. Jesu li oni samo broj?
Voliš li kad te profesor zove po imenu ili po prezimenu? Znaš li koji ti je JMBG ili matiĉni broj u školi?
Pogledaj donje slike. Koja godišnja doba one prikazuju? Koje boje su korištene? Opiši raspoloţenje slikara?
23
Opiši ove fotografije (ruke, lice, boje, o ĉemu razmišljaju, društveni sloj…)
Znaš li tko su autori ovih slika?
Što znaš o njima?
Znaš li kako se slike zovu?
Koje boje su korištene i zašto?
Što misliš u kojem su raspoloţenju bili umjetnici dok su radili?
Kako bi objasnio crtice i krivulje?
Koje boje koriste? Jesu li to tople ili hladne boje?
«Ja predstavljam zbroj vode, kalcija i organskih molekula pod imenom….Vi ste zbroj gotovo istovrsnih molekula koje
imaju drugu kolektivnu oznaku. Ali, jeli to sve? Zar tu nema ništa osim molekula? Nekim ljudima je ova pomisao donekle
poniţavajuća i nedostojanstvena. Za mene je medjutim oĉaravajuće da je priroda našeg svemira omogućila razvoj
jednog tako sloţenog i njeţnog molekularnog ustroja kakvi smo mi.
Ali bit ţivota nisu toliko samo atomi i jednostavne molekule iz kojih smo sloţeni već naĉin na koji su oni sklopljeni u
cjelinu. Ĉesto se moţe proĉitati da kemikalije od kojih se sastoji ljudsko tijelo stoje, recimo, dvadeset sedam centi, deset
dolara ili već neku sliĉnu svotu; pomalo je uznemiravajuće ustanoviti da nam tijela tako malo vrijede. Navedene sume,
medjutim, odnose se na ljudska bića svedena na najjednostavnije moguće sastojke. Mi smo uglavnom graĊeni od vode
koja ne vrijedi gotovo ništa. Ugljik vrijedi koliko i ugljen; kalcij iz naših kostiju koliko i kreda; dušika iz naših proteina
koliko i zrak (takodjer vrlo jeftino) ; ţeljeza u našoj krvi koliko i zahrĊali ĉavli. Ako ne bismo bili upućeni u stvari, mogli
bismo doći u iskušenje da uzmemo sve atome iz kojih smo graĊeni, da ih stavimo u jednu veliku posudu i dobro
izmiješamo. No, mogli bismo miješati koliko nas volja, sve što bismo dobili na kraju bila bi bezobliĉna kaša atoma….
Ovako nešto daleko nadmašuje naše sposobnosti i tako će vjerojatno ostati još dugo. Srećom, postoje i druge, jeftinije i
još vrlo pouzdane metode pravljenja ljudi»
(Karl Sagal, Kozmos, «Otokar Keršovani», Rijeka, 1983.
24
Domaći rad:
Prepoznaješ li ovu sliku? Znaš li autora? Moţeš li je
opisati? Za domaći rad kopiraj ovaj umjet. rad i izreţi
ga te presloţi.Napravi svoju novu sliku.
Izrazimo bojama i slikama, kolaţom ili pronaĊi slike
kojima ćeš izraziti temeljne osjećaje (tuga, radost,
strah, nada, bijes, mir, razoĉarenje)
PronaĊi neku fotografiju Hitchoccovih filmova u
kojima je izraţeno iznenaĊenje, strah, nevjerica, šok.
Ispuni donje crteţe.
Kako u slici prikazati ljubav, hrabrost, ljepotu, nadu i
sl. ? PronaĊi neke umjetniĉke radove koje to
prikazuju.
Ĉime se rukovodiš u ţivotu: um, tijelo, emocije,
duh? Izrazi u postocima ili djelovima unutar
kruga.
10. ANGAŢMAN ZA SEBE I DRUGE
Školski rad:
Nastavnik podijeli listiće i ĉita pitanja. Uĉenici redom (pod brojem) upisuju odgovore:
1. Tko je u razredu najsimpatiĉniji____________
2. Tko se prikazuje onakvim kakvim nije ______
3. Koga ĉesto poniţavaju ___________________
4. Tko mnogo uĉi ________________________
5. Tko je pametan ________________________
6. Tko je osamljen ________________________
7. Tko je nedruštven ______________________
8. Tko je razmaţen _______________________
9. Kome bi ţelio biti prijatelj ________________
- ASERTIVNOST.ppt-
Ovdje ćemo govoriti o angaţmanu, zauzetosti za sebe i druge, o asertivnosti i altruizmu, sebičnosti i nesebičnosti.
Angaţman – je zauzetost, zauzimanje za neku osobu, obavezu. To je nastojanje ĉovjeka da pomogne drugome, a da ne
misli prvenstveno samo na se.
Altruizam (tal.) u Rjeĉniku stranih rijeĉi je etiĉki termin koji oznaĉuje nesebiĉnu brigu za blagostanje ljudi i spremnost
na ţrtvovanje svojih interesa za druge (B. Klaić).
25
Rodbinski altruizam
Reciproĉni altruizam
Ĉisti altruizam
Što je asertivnost? Asertivnost je vještina koja omogućuje da se izborimo za svoja prava, osiguravajući da se naše
mišljenje i osjećaji uzmu u obzir, a pri tom se ne narušavaju prava drugih.
Neke situacije u ţivotu većini ljudi nisu ugodne i mnogi nisu sigurni kako bi se trebali ponašati.
Rezultat toga su osjećaj napetosti, sniţeno samopoštovanje, a ponekad dolazi do nepotrebnih sukoba s drugim ljudima.
Primjeri “neugodnih situacija”:
• Stojite u redu u banci, pošti, trgovini ili sl. i netko doĊe i stane upravo ispred vas.
• Prijatelj vas moli da mu posudite 50 kn, a zadnja dva puta kada ste mu posudili nije vam vratio novce.
• Ţelite da vam kolegica vrati dragu knjigu koju je davno posudila
U takvim i sliĉnim situacijama (kada nešto od nekog traţimo ili ţelimo odbiti neĉiji zahtjev) moţemo se ponašati na
nekoliko naĉina.
Zamislite sada situaciju – stojite u dugom redu u trgovini i ĉekate red, odjednom dolazi osoba sa prepunim kolicima i
ugura se ispred vas.
Osnovni elementi asertivnog ponašanja: Jasno izraţavanje ponašanja koje nas smeta. Objašnjavanje razloga zbog
kojih nas to ponašanje smeta (izraţavanje vlastitog mišljenja, osjećaja i/ili posljedica tog ponašanja)
Jasno izraţavanje našeg zahtjeva
Asertivnost ukljuĉuje
Izraţavanje vlastitog mišljenja
Izraţavanje vlastitih osjećaja
Naglašavanje posljedica neţeljenog ponašanja (ako se ponašanje nastavi tada ...)
Izraţavanje razumijevanja za drugu osobu (razumijem da ... ALI ja ...)
Ponavljanje jasnog zahtjeva
Korisne asertivne tehnike
“Pokvarena ploĉa” - Vrlo korisna tehnika kada je naš zahtjev jasan i kratak. Sastoji se u tome da kao “pokvarena ploĉa”
ponavljamo zahtjev.
Odbijanje tuĊeg zahtjeva - Kada ţelimo odbiti neki zahtjev u tome treba biti odluĉan. Dovoljno je reći ne, objasniti svoje
razloge (vrlo kratko) i zatim ponovljati odluĉno – Ne.
“Ja-poruke” - Ja-poruke su takve poruke u kojima govorimo o vlastitom stanju. “Ja sam ... tuţna, nesretna, ljuta kada ti
radiš ...”
Loši obrasci komuniciranja su npr. uopćavanje („Ti nikada...“) ili poruke o neadekvatnosti osobe („Ti nisi normalna ...“).
Pravila asertivnosti - Imam pravo:
• Poštovati sebe (ono što jesam, ono što radim)
• Prepoznati svoja individualne potrebe
• Izreći jasnu “ja-poruku”
• Dozvoliti sebi pogreške
• Promijeniti mišljenje
• Traţiti “vrijeme za razmišljanje”
• Dozvoliti si uţivanje u vlastitom uspjehu
• Traţiti ono što ţelim
• Prepoznati da nisam odgovrna/an za ponašanje drugih odraslih ljudi
Posljedice ponašanja:
Pasivnost
• Kratkoročne: izbjegava se skukob, izbjegava se osjećaj krivnje, “muĉeništvo”
• Dugoročne: nisko samopoštovanje, povećanje tenzija
Agresivnost
• Kratkoročne: osjećaj moći, smanjenje napetosti, sukob
• Dugoročne: narušeni odnosi, priprisivanje krivnje drugima
Pokušajte se prisjetiti situacije kada je netko bio asertivan prema vama.
• Kako ste se osjećali?
• Što ste mislili o sebi?
• Što ste mislili o toj osobi?
BIJES, LJUTNJA
Faze bijesa:
a) Mir
b) Razbijen mir: provokacija, pritisak, prekid mira, sukob…
c) Ubrzanje: oĉi se zamute, ruke su nemirne, jezik nepristojan…
26
d) Booom! Fiziĉko i psihiĉko vrijeĊanje, galama, tuĉa…
e) Smirivanje
f) Posljedice
Naĉin kako ostati “hladan”
1. Vjeţbaj to svaki dan i uĉi se opuštanju.
2. Upoznaj svoje osjećaje i koristi humor.
3. Predahni prije reakcije i izbjegavaj one u ĉijem društvu moţeš doć do sukoba
4. Uĉi kako oprostiti i zaboraviti.
5. Sjeti se semafora...
TRI TIPA REAGIRANJA /PONAŠANJA
Osoba agresivnog stila komunicira
zahtjeva i nareĊuje (nema molim i hvala)
optuţuje i krivi druge
ne priznaje svoje pogreške
usmjerena na osobu a ne na ponašanje osobe
ne sluša i prekida
glasno govori
agresivna gestikulacija
zuri u sugovornika
Osoba pasivnog stila
izbjegava raspravu
većinom šuti
ili puno priĉa – ništa ne kaţe
ne izraţava svoje mišljenje već tuĊe
brzo priznaje svoju pogrešku i ĉesto se ispriĉava
govori tiho, ne podiţe glas
većinu vremena ne gleda u oĉi
smiješi se i stalno kima glavom
Osoba asertivnog stila
zna aktivno slušati !!!
poštuje druge i to traţi za sebe
jasno, konkretno i direktno govori – ne okoliša
iskazuje svoja oĉekivanja i osjećaje
izriĉe prigovore (kritiku)
preuzima odgovornost za svoje rijeĉi i djela
spreman/na je ispriĉati se kad pogriješi
zna se kontrolirati (svoje negativne osjećaje)
glas prilagoĊen situaciji
Domaći rad:
Napiši intervju (pitanja I odgovore) s nekom liĉnosti..
11. GRANIĈNE SITUACIJE (ZAGONETKA ŢIVOTA I SMRTI)
TRI STABLA
Bila jednom tri stabla na brdu u šumi. Razmatrali su svoje nade i snove kada prvo stablo reĉe: "Jednog dana, nadam se,
ja ću postati kovĉeg za blago. Moţda ću biti ukrašen zamršenom rezbarijom i svatko će vidjeti ljepotu." Tada drugo
stablo reĉe: "Jednog dana ja ću biti moćan brod. Nosit ću kraljeve i kraljice preko voda i plovit ću do krajeva svijeta.
Svatko će se osjećati sigurnim u meni zbog snage moga trupa." Konaĉno treće stablo reĉe: "Ja ţelim narasti i biti
najviše I najravnije stablo u šumi. Ljudi će me vidjeti na vrhu brda, gledat će na moje grane i mislit će na nebesa i na
Boga i kako sam im blizak. Ja ću biti najznaĉajnije stablo svih vremena i ljudi će me se uvijek sjetiti".
Nakon nekoliko godina molitvi o njihovim snovima da postanu stvarnost grupa drvosjeĉa doðe do stabala. Jedan doðe
do prvog stabla i reĉe: "Ovo izgleda snaţno stablo, mislim da ću biti u stanju prodati drvo tesaru." i poĉne sjeći stablo.
Stablo bijaše sretno. Znalo je da će ga tesar napraviti u kovĉeg za blago. Kod drugog stabla drvosjeĉa reĉe: "Ovo
izgleda snaţno stablo, bit ću u stanju prodati ga brodogradilištu." Drugo stablo bijaše sretno. Znalo je da je na putu
postati moćan brod. Kada drvosjeĉa doðe do trećeg stabla, stablo bijaše uplašeno jer ako ga posijeku, njegovi se snovi
27
neće ostvariti. Jedan od drvosjeĉa reĉe: "ne trebam ništa posebno od svog stabla pa ću uzeti ovo. I on posijeĉe stablo.
Kada prvo stablo dospije kod tesara, napraviše ga u jasle za hraniti stoku. Staviše ga u štalu i napuniše sijenom. To nije
ono što je on molio. Drugo stablo je napravljeno u mali ribarski brod. Završiše njegovi snovi o moćnom brodu koji nosi
kraljeve. Treće stablo je nasjeĉeno u velike komade i ostavljeno samo u mraku.
Godine su prošle, stabla zaboraviše svoje snove.
Jednog dana, ĉovjek i ţena doðu do staje. Ona se porodi i staviše dijete u jasle koje je napravljeno od prvog drveta.
Ĉovjek je ţelio da moţe napraviti kolijevku za dijete, ali ove jasle će morati zadovoljiti. Stablo je osjetilo vaţnost ovog
dogaðaja znajući da je sadrţavalo najvaţnije blago svih vremena. Godinama kasnije, grupa ljudi uðe u ribarski brod
napravljen od drugog stabla. Jedan od njih bijaše umoran i ode spavati. Dok bijaše na vodi, podiţe se velika
oluja i stablo uvidje da nije dovoljno snaţno da zaštiti ljude. Ljudi probudiše spavajućeg ĉovjeka, on se ustade, reĉe
"MIR" i oluja stade. Tada stablo uvidje da je nosilo kralja nad kraljevima na brodu. Konaĉno netko doðe i uzme i treće
stablo. Nošeno je kroz ulice dok su se drugi ljudi rugali ĉovjeku koji ga je nosio. Kada doðoše do mjesta,
ĉovjek bijaše pribijen na stablo i uzvišen u zrak da umre na vrhu brda. Kada nedjelja doðe, stablo uvidje da je dovoljno
snaţno da stoji na brdu i da bude blizu Gospodina Boga jer Isus bijaše razapet na njemu.
Poruka ove priĉe:
Kada stvari ne idu na vašu ruku, uvijek znajte da Gospodin Bog ima plan za vas. Ako mu vjerujete, on će vam dati velike
darove. Svako stablo dobilo je što je htjelo, samo ne onako kako je zamislilo. Mi ne znamo uvijek što Gospodin Bog
planira za nas. Znamo da njegovi putovi (naĉini) nisu naši putovi (naĉini), ali njegovi putovi (naĉini) su uvijek najbolji.
Nije lako odrediti što je granica. Najĉešće je to ona situacija kad moramo donijeti strašnu odluku, kad se iz temelja
mijenja naš ţivot i sl.
Najjasnija i najteţa graniĉna situacija je izmeĊu smrti i ţivota. O definicijama ţivota i smrti teško je govoriti. One ovise
o našem odgoju, pogledu na ţivot, religiji … No smrt je uvijek impresionirala ljude, pa pogledajmo neka umjetniĉka
djela:
Smrt Sokratova
Smrt Marata, Jacques-Louis David
Smrt daje ţivotu smisao. Kakav bi to bio ţivot bez smrti. Smrt (i strah od moguće kazne, ta neizvjesnost) ljude ĉini
boljima. U ţivotu nailazimo stalno na prepreke. Ĉovjek po svojoj prirodi teţi dobru i sreći, a da izbjegne zlo i nesreću.
Da bismo sreću i dobro ostvarili, moramo se angaţirati, moramo u tom pravcu djelovati. Sam ţivot je zagonetka. Velika
tajna. Ĉovjek nema sve znanje svijeta. Samo malo znanja se zna. No odrastajući mijenjamo se i jaĉamo. Ĉovjek mora
stalno napredovati, stalno ići naprijed ako mislimo sebe, civilizaciju i svijet razvijati. Nekada su ljude koji su bili ispred
svog vremena smatrali luĊacima, idealistima, ĉak su ih i ubijali
28
Pročitajmo anegdote:
1. Gospodar imao slugu koji mu je vjerno sluţio. Jednom ga gospodar pošalje u grad da mu nešto kupi. Sluga se vrati
uplašen i baci se pred gospodara govoreći:
“Gospodaru, sreo sam Smrt. Došla je po mene. Dopusti da joj pobjegnem u mjesto gdje sam roĊen, tamo me neće naći.
Do tamo treba jahati tri dana na dobrom konju jer je mjesto sakriveno u planinama !”
Gospodar se smiluje i pusti ga. Sutradan sam poĊe u grad, sretne Smrt i izgrdi je što mu je preplašila dobrog slugu, a
ovaj je pobjegao.
Smrt reĉe:
“Nisam ga ja preplašila. I ja sam se iznenadila kad sam ga ovdje vidjela. Trebam za tri dana biti u malom mjestu u
planinama i moram uzeti dobrog konja da bih do tamo došla”. (pesimizam)
2. Rimski car Kaligula naljuti se na nekog dvorjanina i naredi da ga smaknu. Dvorjanin zamoli milost i obeća da će
nauĉiti konja da govori, moći će drţati govore u senatu. A za to mu treba samo godinu dana. Kaligula pristane. Kad je
to ĉula dvorjaninova ţena ona zaplaĉe znajući da je nemoguće da joj muţ nauĉi konja govoriti pa mu se ionako sprema
smaknuće.
MeĊutim, dvorjanin reĉe: “Ne plaĉi ţeno. Godina je duga, mogu i sam umrijeti bez sramote i smaknuća. Ako pak ne
umrem, moţe se dogoditi da umre car i neću biti smaknut. A ako ne umrem ni ja niti car, moţe se ipak dogoditi da konja
nauĉim govoriti”. (optimizam)
Lijevo: Vatra, voda, smrt i ţivot (Koreja)
Savjeti:Ispričati priču o svilenoj marami koju je muţ ţeni dao, a ona ju je čuvala
za posebne prilike. Na kraju je umrla, a maramu nije stavila oko vrata:
Provodim više vremena s obitelji, a manje na poslu.
Shvatio sam da je ţivot jedna cjelina ispunjena uţicima, a ne teĉaj o preţivljavanju.
Ja ne ĉuvam ništa više. Ja upotrebljavam moje kristalne ĉaše svaki dan.
Ja obuĉem moj novi sako, kad idem u trgovinu, ako mi je gušt.
Ja ne ĉuvam moj najbolji parfem za specijalne izlaske, ja ga upotrebljavam
uvijek kad poţelim.
Fraze..."jednog dana" i "jednog od ovih dana " skoro su nestale iz mog rjeĉnika.
Ako je nešto vrijedno vidjeti, slušati ili raditi, onda ja ţelim to vidjeti, slušati ili raditi - SADA.
Školski rad:
Proĉitaj tekst i kaţi koji je za tebe rizik najveći? Jesi li ti ikad bio u riziku? Opiši? Kome si se
obratio za pomoć? Rizik je povezan sa slobodom izbora. Pojasni.
Rizik
Smijati se je rizik, da nas ne smatraju ludim.
Plakati je rizik, da nas ne smatraju sentimentalnim.
Traţiti pomoć je rizik, da ne pokaţemo svoje pravo ja.
Pokazati svoje snove, ideje mnoštvu je rizik, da ih ne izgubimo.
Ljubiti je rizik, da nam ljubav ne bude uzvraćena.
Ţivjeti je rizik, da umremo.
Nadati se je rizik, da ne izgubimo nadu.
Pokušati je rizik, da nam ne bi uspjelo.
Riskirati moramo, jer je u ţivotu najveći rizik, da ne riskiramo.
Ĉovjek koji ne riskira ne napravi ništa, nema ništa i nije ništa.
Lagano izbjegne trpljenje i ţalost, ne moţe se uĉiti, osjećati, mijenjati se, rasti, ljubiti... ţivjeti.
Uklopljen u uvjerenja je rob, bez slobode.
Samo ĉovjek, koji riskira, je slobodan.
29
Lijevo: drevni Egipat: ankh
knjiga mrtvih kod Egipćana
Proĉitaj donji tekst i komentiraj ga.
Razgovaraju dva blizanca u maternici ...
Blizanci u maternici razgovaraju:
- Vjeruješ li u ţivot poslije roĊenja?
- Naravno, sigurno postoji nešto nakon roĊenja. Moţda smo ovdje baš zato da se pripremimo na ţivot poslije roĊenja.
- To je glupost. Nema ţivota poslije roĊenja. Kako bi taj ţivot uopće izgledao?
- Ne znam toĉno, ali uvjeren sam da će biti više svjetla i da ćemo moći hodati i jesti svojim ustima.
- To je potpuna glupost. Znaš da je nemoguće trĉati, i jesti svojim ustima, pa zato imamo pupĉanu vrpcu. Kaţem ti
poslije roĊenja nema ţivota.
- Pupĉana vrpca je prekratka. Uvjeren sam da postoji nešto poslije roĊenja. Nešto posve drugaĉije nego ovo što ţivimo
sada.
- Ali nitko se nije vratio od tamo. Ţivot se poslije roĊenja završava. Osim toga ţivot nije ništa drugo nego postojanje u
uskoj i mraĉnoj okolini.
- Pa ne znam baš toĉno kako izgleda ţivot poslije roĊenja, ali ćemo u svakom sluĉaju sresti našu mamu. Ona će zatim
brinuti za nas.
- Mama?!? Ti vjeruješ u mamu, pa gdje bi po tvome ta mama bila?
- Svuda oko nas, naravno. Zahvaljujući njoj smo ţivi, bez nje ne bismo uopće postojali.
- Ne vjerujem! Mamu nisam nikada vidio, zato je jasno da ne postoji.
- Da , moguće, ali ponekad, kada smo potpuno mirni, moţemo je ĉuti kako pjeva i miluje naš svijet. Znaš, uvjeren sam da
ţivot poslije roĊenja zapravo tek zapoĉinje ...
Osnovne ljudske potrebe:
Osnovne ljudske potrebe: hrana i piće, odjeća i dom.
Potreba za ljubavlju, za pripadanjem – zadovoljavamo na razliĉite naĉine: u obitelji, u školi, meĊu prijateljima, u
društvima
Potreba za moći, za osjećajem vaţnosti, sposobnosti, potreba za priznanjem, pohvalom
Potreba za zabavom, za zadovoljstvom; kroz zabavu se opuštamo, ali i uĉimo, razvijamo vještine, motoriku, stjeĉemo
prijatelje, razvijamo kreativnost
30
Potreba za slobodom, to je potreba da sami odluĉujemo, donosimo odluke; ova je potreba navedena kao posljednja i iz
razloga što se povećavanjem slobode povećava i odgovornost, a malo dijete za poĉetak samo treba one najniţe potrebe
Vaţna stvar tijekom djeĉje i mladenaĉke dobi je potreba za pripadanjem. Mnogi se tada ukljuĉuju u razne sportske,
folklorne ili druge aktivnosti ne samo iz ljubavi prema tome, nego i zbog druţenja.
Vizualno mišljenje:“Mašta je moćnija od znanja”
Albert Einstein
“Duša uvijek misli u slikama.”
Aristotel
Domaći rad: (napiši kratki sastav)
Gdje sebe vidiš za 4, 8 ili 10 godina? Tko će biti odgovoran ako svoje ţelje ne ostvariš?
Kako zamišljaš svijet za 10, 50 i 100 godina? Što misliš tko je odgovoran za svijet?
Misliti vizualno: Mapa grada: poznati vizualni identiteti grada (napraviti razglednicu Splita ili
nekog drugog grada) ili nacrtaj put od kuće do škole i sve znaĉajnije objekte, dogaĊaje ili ljude
koje si zapazio ili su ti vaţne.
12. RADIONICA - VJEŢBA
vizualno mišljenje.ppt
crven
Profesor priĉa neki primjer konfliktne situacije (moţe se koristit metoda forum – teatra)
Semafor: Stani! Smiri se! Razmisli prije nego išta poduzmeš! ţut
Iznesi problem i svoje osjećaje.
Postavi pozitivnu svrhu.
Osmisli više rješenja i razmisli o njihovim posljedicama
Kreni i iskušaj najbolji plan zelen
Pokret – slika – priĉa
Podijeliti uĉenike u 3 skupine. Skupine se opredijele za naĉin kako će riješiti zadatak: pokretom, slikom ili priĉom.
Svakoj skupini na papiru dati jednu od tema: svaĊa u obitelji, zaljubljivanje, strah od ispitivanja u školi. Skupine ne
znaju koju temu rješavaju druge skupine. Vrijeme za rješenje je 20 min. Nakon toga je predstavljanje teme i
“pogaĊanje” .
Zadatak se moţe napraviti i tako da svi rješavaju istu temu, ali na razliĉite naĉine (likovno, pokretom, priĉom)
13. BORBA SA ZLIM ILI MOĆI: VJERA, SNAGA, SUMNJA
Ovdje ćemo govoriti o zlu, borbu s njim, o nadi i vjeri. Čovjekov duh je ponekad snaţniji od tijela.
Postanak ćovjeka mnogi vezuju uz religiozne prikaze, s mitovima, priĉama. Postoje i znanstvene teorije.
No, nas zanima od kuda zlo u svijetu i kod ĉovjeka. Razliĉite teorije razliĉito tumaĉe. Zlo se u mnogim kulturama i
religijama pokazuje kao zmija, zmaj ili neman. Stari Grci imaju mit o Pandori koja je otvorila kutiju i iz nje je uzašlo zlo,
a u njoj ostala samo nada. U kršćanstvu sotona, vrag ĉesto simbolizira zlo, grijeh, oholost, mrţnju, zavist…
Zlo je suprotno dobru. Neki kaţu da je zlo odsustvo dobra, ili odsustvo Boga.
Moć - je sposobnost pojedinca ili grupe da ostvaruje svoje interese i zahtjeve ĉak i
ako im se drugi protive. To ponekad znaĉi i primjenu sile. Pojedinac raspolaţe
svojom individualnom moći, a da toga nije ni svjestan (u porodici, školi, poslu i
sliĉno). U politiĉkom smislu to vidimo na izborima putem glasanja ili pripadanja
nekoj politiĉkoj stranci, grupi za pritisak i drugim.
U ekonomskom smislu moć je raspolaganje odreĊenim kapitalom, znanjem ili
imovinom.
Raznovrsni su oblici i izvori moći. Njena priroda je u samoj ĉovjekovoj nejednakosti
i razliĉitoj sposobnosti i poziciji koju jedinka ima.
Borba protiv moći koja je utemeljena na zlu, prevari, nepravdi, strahu i prijetnji poznata je od
davnina.
Sveti Juraj (lat. GEORGIUS, grĉ. GEORGIOS), jedan je od najslavnijih kršćanskih muĉenika
Bio povijesna je osoba, roĊen je u III. stoljeću u Kapadociji (Palestina). Potjecao je iz
plemenitaške obitelji, što ga je obvezalo da postane vojnik. No sam Juraj veoma je rano postao
31
kršćanin i zbog svoje vjere došao u sukob. Nakon majĉine smrti svoj bogat obiteljski imetak razdijelio je siromašnima, a
svojim robovima dao je slobodu.
Dioklecijan iznio je plan prema kojemu je trebao uništiti kršćane. MeĊutim Juraj, ustao je i na obziran naĉin prigovorio
na takvu odluku. Zatim je završio u tamnici gdje su ga muĉili i odrubili mu glavu.
Na likovnim prikazima Sveti Juraj najĉešće se moţe vidjeti sa zmajem. U poĉecima kršćanstva zmaj je simbol zla, što se
u prenesenom znaĉenju odnosilo na poganstvo. Prema legendi Sveti se Juraj na plaţi borio sa zmajem, poput Perzeja u
antiĉkoj mitologiji, izvan gradskih zidina kako bi spasio kraljevu kći koju je trebalo ţrtvovati. U tom obliku nastala je
priĉa prvi put spomenuta u Zlatnoj legendi (Legenda aurea) iz 13. stoljeća koja je radnju smjestila u grad Silenu u Libiji.
Sveti Juraj, svetac - ratnik, ideal srednjovjekovnih vitezova, simbol nepobjedivosti i ustrajnosti.
Zlo u religiji – U biblijskim spisima zlo je vezano za griješenje. Ţidovski «Chata» se odnosi na «promašaj cilja» kao
streljaĉki pojam. Zlo se odnosi na moralan neuspjeh prema Bogu, zbog
pomanjkanja vjere što na kraju rezultira odvajanje od Njega. Sotona
se u ţidovskim, aramejskim i grĉkim spisima spominje kao oliĉenje
zla, protivnik, laţni optuţitelj, protuvjernik, klevetnik, laţljivac,
ubojica, bezvjernik.
Pieter Bruegel: The Triumph of Death (ca. 1560), Museo del Prado,
Madrid.
Pojam zloća oznaĉava namjernu ljudsku nakanu da se drugog ozlijedi.
Dok «loše» pripada konkretnom, osobnom, «zlo» više oznaĉuje
temeljni koncept i odnosi se na uzrok lošeg.
Zlo u filozofiji - U grĉkoj tradiciji, Platon kaţe da postoje dvije
«svjetske duše», jedna koja proizvodi dobro, i druga koja proizvodi zlo. No Platon odluĉno odbija tezu da zlo potjeĉe od
boga; za ljudske su mane odgovorni ljudi sami.
Prema Epikuru, prisutnost zla u svijetu dokaz je da se bogovi ne brinu ni za ljude ni za svijet. Jer, ako bi bogovi htjeli
ukloniti zlo iz svijeta, ali to ne bi mogli, tada bi bili nemoćni; a ako bi to mogli, ali ne bi htjeli, bili bi zli.
Sv. Augustin kaţe da zlo ne postoji samostalno; ono je puka negacija, ne-bitak.
Vjera /Nada - se obiĉno definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njene provjere.Vjera je u praksi vrlo korisna jer
u svakodnevnom ţivotu vjerujemo u više stvari nego što se ĉini. Ljudi vjeruju u poruke, ideje, djelotvornost, ljubav,
druge ljude i namjere, kao i u mnoge druge vjerojatne ili nevjerojatne dogaĊaje, kao što su horoskopi i vještice.
svjetlo, svijeća – simbol nade, vjere
Vjera, nada I milosrĊe – sculpture u Philadelphia
Feniks. Ptica koja se raĊa iz pepela. Simbol vjere i nade
Školski rad:
Što je za tebe zlo?
Je li ĉovjek zao i ĉini li svjesno zlo?
Moţe li se zli ĉovjek podobroti?
Tko nas uĉi ralikovati dobro od zla?
32
Moje ţelje, planovi i snovi za iduću godinu: privatno (osobno), obiteljski, u gradu(drţavi) i svijetu.
14. ŢUDNJA ZA ZNANJEM ILI IZAZOV ŢELJE ZA MOĆI
ZAJEDNICA I POJEDINAC
NEKA RAZMIŠLJANJA O MORALNOM PONAŠANJU
U Bibliji se govori kako je u raju postojalo stablo jabuke. To stablo je bilo stablo
znanja: razlikovanje dobra od zla.
Personifkaciju znanja kod starih Grka pogledaj
na slici.
„Upoznaj samoga sebe“, bilo je moto starih
Grka.
Danas ĉesto ĉujemo da je znanje bogatstvo i
moć. Što još moţe biti moć? Fiziĉka sila?
Novac? A kako znanje moţe biti bogatstvo i
moć?
Znanje je sve ono što je poznato. Kao i kod
sliĉnih pojmova, kao što su istina, vjera i
mudrost, nema egzaktne definicije znanja, oko
koje bi se sloţili svi nauĉnici. Stjecanje znanja ukljuĉuje sloţene procese:
percepciju, uĉenje, komunikaciju, asocijaciju i razumijevanje.
33
Minerva, boginja mudrost u Rimu (i kentaur) Atena, boţica mudrosti (kod Grka)
Ljudi uvijek teţe znanju, jer ono im pomaţe preţivjeti, olakšava im ţivot i sl.
Znatiţelja je jedna od poĉetnih stvari ka znanju. Znate li što znaĉi: “Znatiţelja je ubila maĉku”?
It’s OK, sine, svi se tako ponašaju
Kad je Johnny imao 6 g. vozio se s ocem u autu. Prebrzo su vozili i zaustavio ih je prometni policajac. Trebalo je
platiti kaznu. No otac je policajcu ponudio 20 $ i nije bio kaţnjen. “It‟s OK, sine,” rekao je otac. “To svi rade.”
Kad mu je bilo 8 g.bio je prisutan obiteljskom ruĉku kad je njegov stric poduĉavao rodbinu kako izbjeći plaćanje
poreza. “It‟s OK, sine,” rekao je otac “To svi rade.”
Kad mu je bilo 12 god. Puklo mu je staklo skupih naoĉala. Tetka je imala poznanike na socijalnom i rekla da su mu
ih ukrali. Tako je dobila odštetu od 100 %. “It‟s OK, dijete,” rekla je. “To svi rade.”
Kad mu je bilo 15 g. igrao je za školski klub. Trener ga je poduĉavao kako oboriti neprijateljskog igraĉa, a da sudac
ne primijeti. “It‟s OK, momak,” rekao je trener. “To svi rade.”
Kad mu je bilo 17 radio je u trgovini i slagao voće. Vlasnik ga je poduĉavao kako će na vrh stavljati zdravo voće, a
ispod lošije. “It‟s Ok, momak,” rekao je trgovac. “Svi to rade.”
Kad mu je bilo 19, bio je na fakultetu . Polagao je testove i jedan student mu je prodao rješenja za $50. “It‟s OK,
kolega” rekao mu je. “Svi to rade.” Johnnyja su uhvatili, protjeran je s faksa i osramoćen. “Kako si nam to
mogao uĉiniti?” rekao je otac “To te doma nismo uĉili.”
Temeljne teorije moralnog razvoja
Poslušnost (“Uĉini što ti kaţem.")
Instrumentalni egoizam i površna razmjena, dogovor (“Dogovorimo se.")
Interpersonalna pogodba (“Budi razuman, ljubazan s ljudima.")
Zakon i duţnost kao društveno pravilo (“Svi u društvu duţni su poštovati i štititi zakon.")
Društveni dogovor (konsensus) (“Duţan si poštovati svaki dogovor.")
Društvena kooperacija (suradnja (“Kako razumni ljudi trebaju organizirati suradnju - moral.")
Bijeg zatvorenika
Jedan ĉovjek je bio osuĊen na 10 godina zatvora. No nakon godine dana je pobjegao. Otišao je u drugi kraj drţave,
promijenio ime i zaposlio se. Naporno je radio i štedio. Bio je dobar ĉlan zajednice. Zaposlio je u svojoj tvrtci dosta
ljudi i bio praviĉan prema njima. Pomagao je zajednicu i bio poznat i omiljen dobrotvor. Ali nakon 8 g. jedna ga je
ţena prepoznala i znala je da ga još traţe.
Treba li ga ta gĊa. Prijaviti policiji?
___ DA! Obrazloţi!
___ NE! Obrazloţi!
___ Ne mogu se odluĉiti.
Pogreška
Popularni pjesnik poslao je fakultet molbu za posao. Iako nikad nije završio fakultet, on to u molbi nije spomenuo
Tijekom godina postao je još omiljeniji pjesnik i profesor. Nakon 20 godina predloţen je za nagradu. Kad je
komisija pregledavala njegove papire i dokumente otkrila je da nije završio fakultet. Kad su ga pitali, priznao je.
Nagradu nije dobio.
34
Kad ljudi trebaju priznati da su pogriješili?
Bi li ti i dalje pohaĊao nastavu kod ovog profesora?
Bi li vjerovao da si dobio pravo znanje od njega?
A što da se radilo o pilotu koji je varao? Bi li se vozio u njegovom avionu?
Školski rad:
Moţeš li biti uspješan i moralan istodobno? Zašto da i zašto ne?
Ispuni donji test. Koristi ocjene 1 - 5. Jedan je oznaka za loše, a 5 za najbolje.
____ Zavirivati u tuĊi test i prepisivati
____ Zezati se na raĉun prijatelja i povrijediti ih.
____ Švercati se u autobusu.
____ Na internetu davati krive podatke.
____ Skidati muziku s interneta
____ Ne doći na nastavu i izmišljati isprike
____ Prepisivati lektiru s interneta i predstavljati kao svoje.
Neka etiĉka pravila
Poštuj drugoga
Poštuj slobodu i prava drugih
Budi praviĉan
Budi istinoljubiv.
Škloski rad:
o Što je Caritas? Što je Crveni kriţ?
Tvoj ţivot je proizvod tvojih misli misli imaju snagu ostvarivanja…
Nekada davno je stari Cherokee svome unuku ispriĉao jednu ţivotnu istinu:
- U nutrini svakog ĉovjeka se vodi bitka, kao borba izmeĊu dva vuka, u nutrini svakoga od nas. Jedan vuk
predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, ţaljenje, pohlepu, aroganciju, samosaţaljenje, krivnju, grijeh,
srdţbu, inferiornost, laţ, laţni ponos, egoizam... Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono što pruţa uţitak, mir,
ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdaĉnost, dareţljivost, istinu, suosjećanje i vjeru.
Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih rijeĉi, te ga
zapita;
- Koji vuk na kraju pobijedi?
Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svojem starom licu:
- PobjeĊuje uvijek onaj kojega hraniš...
35
Zlatno pravilo:
Brahmanizam: Ne ĉini drugima ono što bi prouzroĉilo bol da je tebi uĉinjeno
Buddhizam: Nemoj povrijediti druge neĉim što bi i tebe povrijedilo
Kršćanstvo: Radi drugima ono što bi ţelio da i tebi rade
Konfucionizam: To je zakon ljubavi: Ne ĉini drugima ono što ne ţeliš da tebi ĉine.
Islam: Neka nitko od vas vjernika ne poţeli nešto što ne ţeli i sebi.
Judaizam: Što je mrsko tebi, ne ĉini ljudima. To je vjeĉni zako )
Taoizam: Budi paţljiv prema svom susjedu kao prema sebi. Susjedov gubitak je i
tvoj gubitak. Zoroastrianizam: Sama priroda je dobra jer ne ĉini ono što joj nije
dobro
Školski rad:
Nabroji sve ono što ne voliš da ti drugi ĉine?
Opiši kako se osijećaš kad ti ĉine neugodne stvari?
Što od toga ti ĉiniš drugima?
Kako se tada osijećaš?
Jeli praštanje znak slabosti?
Ima li nešto što nikad ne bi mogao oprostiti? Što je to?
Prijateljstvo iz koristi? Protumaĉi?
Proĉitaj i komentiraj:
36
Cung Kung se raspitivao što je istinska ĉovjeĉnost, a Konfucije mu je odgovorio:
«….Ono što ne ţeli da se njemu uĉini, ne ĉini ni on drugima.
I tako i u drţavi i u domu, ljudi su zadovoljni.
Cung kung je rekao: «Ono što ne ţelim da drugi ĉine meni, ne ĉinim ni ja drugima.»
Konfucije je rekao: «Ah, Cung, postoji centralni princip koji se provlaĉi kroz sva moja uĉenja».
Kad je Konfucije otišao, uĉenici su upitali Cungea što je mislio?»
A Cung Kung je odgovorio: «To je princip reciprociteta».
Domaći rad: Nacrtaj rijeĉ:
Pravda
Ljubav
Bol
Samoća
Mir
15. POHLEPA, NEUMJERENOST
Putovao Isa sa jednim ĉovjekom pa pošto silno ogladniše i doĊoše u blizinu nekog sela Isa mu reĉe davši mu
nekoliko novaca:
- Idi i nabavi nam nešto za jelo!
Ĉovjek ode, a Isa se pripremi za molitvu. Kada ĉovjek doĊe donese sa sobom tri pogaĉice i sjede isĉekujući da Isa
završi svou molitvu,, a kako mu se to ĉekanje odulji on pojede jednu pogaĉu.
Isa je, kada je ĉovjek dolazio, primjetio da on nosi tri pogaĉe, a kada završimolitvu vidje da imaju samo dvije te on
upita ĉovjeka:
- Gdje je ona treća pogaĉica?
Ĉovjek odgovori: - Samo dvije pogaĉe sam donio!
Onda oni pojedoše te dvije pogaĉe i krenuše dalje. Kasnije naiĊoše na krdo gazela koje su pasle travu i Isa pozva
jednu gazelu koja im odmah sama doĊe. Oni je zaklaše i jedoše koliko im je bilo potrebno, pa onda Isa reĉe tom
ĉovjeku:
- Tako ti onoga koji ti je omogućio da vidiš ovo ĉudo, reci mit ko je pojeo onu treću pogaĉu?
Ĉovjek odgovori: - Samo dvije pogaĉe sam donio!
Nakon što su krenuli dalje naiĊoše na jednu rijeku, a Isa uze ĉovjeka za ruku i preĊoše preko rijeke hodajući po
površini vode. Ĉovjek zaĉuĊeno uzviknu, a Isa ga i tada upita za onu treću pogaĉu, a ĉovjek opet jednako odgovori
da su samo dvije pogaĉe i bile!
Idući dalje naiĊoše na napušteno selo, a na sred sela tri velike gomile pijeska. Isa tada reĉe: - S Boţjom pomoći
budi zlato!
Na veliko ĉuĊenje tog ĉovjeka sve tri hrpe pijeska se pretvoriše u tri hrpe zlata, a Isa dalje reĉe:
- Jedna hrpa meni, jedna tebi, a treća onom tko je pojeo onu treću pogaĉu!
Tada ĉovjek uzviknu: - Ja sam pojeo onu treću pogaĉu!
Isa mu dade sve tri hrpe zlata i napusti ga te ode svojim putem, a ĉovjek ostade ne znajući kako toliko zlato da
ponese sa sohom.
Tuda naiĊoše tri ĉovjeka, razbojnika, pa kada ga vidješe sa tim zlatom ubiše ga kako hi sve uzeli sebi. Onda jednog
izmeĊu sebe poslaše u susjedno selo po hranu, a kada on ode reĉe jedan od one dvojice što ostadoše drugome: -
Kada onaj doĊe ubićemo ga i svo zlato podijeliti izmeĊu nas dvojice! - Drugi razbojnik se odmah sloţi s tim.
Što se tiĉe onog trećeg, on ode razmišljajući kako da se riješi svojih ortaka. Tako odluĉi da u hranu koju im donese
stavi otrova, pa kada je njih dvojica pojedu da se otruju.
On tako uradi, donese hranu, a ova dvojica ga po dogovoru ubiju, a zatim pojedu onu otrovanu hranu pa i njih
obojica umru!!
Kasnije Isa ponovo tuda naiĊe pa kada ih ĉetvoricu ugleda kako mrtvi leţe oko onog zlata reĉe: - Ovako završe
pohlepni!
Školski rad;
Prepriĉaj i analiziraj bajku o ribaru i ribici
Razliĉiti naĉini ţivota: Pokušajte odabrati 5 koje vas najbolje odreĊuje kao osobu.
37
1.U ţivotu je potrebno imati umjerenosti, razuma, potrebno je traţiti pravu sredinu, imati odabrane prijatelje, imati
samokontrolu, disciplinu, predostroţnost, poštivati neke tradicije.
2.U ţivotu je vaţno osobna i intelektualna sloboda i ravnodušnost prema materijalnom i fiziĉkom svijetu.
3.Najvaţnije stvari u ţivotu su naklonost, ljubav, odanost, kontrola strasti i interesa i otvorenost prema drugima.
Treba se ĉuvati suhog intelekta, gladi za vlašću i egoizma.
4.Uţivanje u ţivotu umjesto mijenjanja svijeta. Neprihvaćanje morala, discipline i ţrtvovanja. Potreba za društvom,
ali sa periodima osame.
5.Poistovjećivanje sa grupom i ţelja za druţenjem. Društvenost i djelovanje. Sklonost ka javnom pokazivanju
radosti i zajedniĉkih zadovoljstava.
6.Snaţna fiziĉka aktivnost, ispitivanje svoga svijeta i praktiĉni duh, neprihvaćanje nostalgiĉnih snova, ljubav prema
radu, odbacivanje samozadovoljstva.
7.Dani se smjenjuju, ali ne sliĉe jedan na drugi. Nestabilnost i prilagodljivost, ţelja da se uţiva u svakom vaţnom
trenutku. Naroĉito da se ne robuje nekoj ideji.
8.Mala zadovoljstva: udobnost, prijateljstvo, odmor, dobro zdravlje, neprihvaćanje intenzivnih i kompliciranih
zadovoljstava. Odbacivanje ambicije i fanatizma.
9.Otvorenost. Zadovoljstva i uspjesi će doći sami od sebe: treba biti strpljiv.
10. Samokontrola, uz punu svijest o svijetu oko sebe i ljudskim ograniĉenjima. Treba biti velikodušan, ali ne
utopistiĉki i ići svijetom uz kontrolu i dostojanstveno.
11.Razmišljanje. Svijet je prevelik i preagresivan. Unutarnji ţivot duše je najvaţniji i iznad je uzaludnog svijeta
punog boli kojeg treba odbaciti.
12.Djelovanje, izvršavanje, izazov, stvaranje: tijelo, ruke i mišići su pravi ţivot. Treba odbaciti razboritost, ugodnost
i opuštenost.
13.Ĉovjek je biće koje sluţi: biti koristan drugima da bi potakli osobni napredak. Prepustiti se svijetu, biti ponizan,
biti skroman, ustrajan, vjeran i elastiĉan. Primati, a ne traţiti, raditi po Boţjoj zapovijedi.
Da sam ĉarobnjak... Uĉenici ĉitaju svoje odgovore. Bilo bi dobro poredati stolice u krug.
«Da sam ja veliki ĉarobnjak, ja bih uredio da muškarci, ţene i djeca nikada više ne doţive ono što se dogodilo za
vrijeme rata i zbog toga...»
Svaki uĉenik nastavlja slijedeće reĉenice:
- Ja bih zaustavio...
- Ja bih zatvorio...
- Ja bih zaboravio...
- Ja bih se suprotstavio...
- Ja bih stvorio...
Novac pokreće svijet. al' sreća moţe više
Novcem moţeš kupiti kuću, ali ne i dom.
Moţeš kupiti postelju, ali ne i san.
Moţeš kupiti sat,ali ne i vrijeme.
Moţeš kupiti knjigu, ali ne i znanje.
Moţeš kupiti poloţaj, ali ne i poštovanje.
Moţeš platiti lijeĉnika, ali ne i zdravlje.
Moţeš kupiti ţivot, ali ne i dušu.
Moţeš kupiti seks, ali ne i ljubav.
Kineska poslovica
Školski rad:
Prava i duţnosti
Svaki uĉenik napiše na papiru 3 najvaţnija prava svakog ĉovjeka, a zatim 3 najvaţnije svoje duţnosti.
Potom te papire nalijepite na pano, moţda ih moţete grupirati i potom o njima povesti razgovor: napraviti
ranglistu, pokazati koja se prava krše i dati primjere, porazgovarati koje se duţnosti ne vrše i dati primjere.
Pokušajte napraviti stablo o ljudskim pravima (grane, listove i sl.)
Potreban materijal: novine, noţice, ljepilo i veliki papiri za plakat.
Uĉenike podijeliti u 2 skupine.jedni su afirmativna skupina i traţe sve pozitivne dogaĊaje i ĉlanke, slike i fotke.
Drugi su negacijska skupina.
Na kraju razgledavamo postere i komentirajmo:
Tko je prvi izvršio zadatak?
38
Tko je imao problema u sakupljanju broja ĉlanaka (naslova, slika)?
Ima li više negat. dogaĊaja u svijetu?
Kad ćemo prije kupiti novine? Kad je vijest dobra ili loša?
Znaš li što je ţuti tisak?
“Koje novine ĉitaš, takav si” – objasni
Što je senzacija?
Što je istraţivaĉko novinarstvo?
Koliko mediji utjeĉu na dogaĊaje i smjer rješavanja problema?
Domaći rad: Da sam je arhitekt...
Domaći rad:
Zamisliti kako bi škola ili grad u kojem ţive mogli ili trebali izgledati. Nacrtati skicu idealnog stana,
uĉionice, knjiţnice, sobe...
Vodonoša u Indiji posjedovao je dva velika krcaga, koje je nosio obješene na motku o vratu. Jedan krcag je bio
napukao, a drugi je bio savršen. Dok je savršeni krcag uvijek donosio punu mjeru vode nakon dugog hoda od
potoka do gospodareve kuce, napukli krcag donio bio samo polovicu.
Pune dvije godine ovo se dnevno ponavljalo, i vodonoša je donosio mjeru i pol vode do gospodareve kuce. Naravno,
savršeni krcag bio je ponosan na svoj doprinos, savršen za svrhu kojoj je bio namijenjen. Jadni napukli krcag
sramio se svojeg nedostatka, i osjecao se jadno doprinoseci samo polovicu od onoga što je trebao.
Po isteku druge godine, shvativši da je gorki neuspjeh, jednog dana progovori vodonoši pri potoku.
"Sramim se sebe, i ţelio bih ti se ispricati".
"Zašto?" Upita vodonoša. "Zašto se sramiš?"
Krcag nastavi: "Kroz protekle dvije godine bio sam u stanju donositi samo pola svog tereta, jer je druga polovica
iscurila kroz napuklinu putom do gospodareve kuce. Zbog moje mane, ti radiš više, a ne dobivaš punu naknadu za
svoj napor".
Vodonoša se saţalio nad starim napuklim krcagom i suosjecajuci rece: "Kad se budemo vracali, ţelio bih da obratiš
paţnju na prekrasno cvijece uz stazu".
Stvarno, kako su se penjali uzbrdo, stari napukli krcag opazio je s jedne strane staze divno divlje cvijece obasjano
suncem i to ga je malo oraspoloţilo. Ali kad su stigli do kraja, opet ga obuze tuga i još jednom se isprica vodonoši
za svoj neuspjeh. Vodonoša mu rece: "Jesi li opazio da je cvijece samo s tvoje strane staze, a na strani savršenog
krcaga ga nema? To je zato, što sam ja oduvijek znao za tvoj nedostatak, pa sam ga iskoristio. Na tvojoj strani staze
posadio sam sjemenke cvijeca i svaki dan dok smo prolazili ti si ih zalijevao. Vec dvije godine berem ovo divno
cvijece i njime ukrašavam gospodarev stol. Bez tebe, ova ljepota nikad ne bi krasila njegov dom."
Koji lik ne bi volio biti iz priĉe (vodonoša, zdravi krĉag, razbijeni, voda, cvijet)? Zašto?
Koji lik bi htio biti? Zašto?
U 1-2 reĉenice reci poantu priĉe.
___
17. NEPRIVLAĈNOST VRLINA
Vrlina (lat. virtus) je uobiĉajena, dobro utemeljena, odreĊenost i pripravnost snaga usmjerenih prema
veliĉanstvenim djelima. Vrlina je moralna izvrsnost osobe. Latinska rijeĉ virtus znaĉi "muţevno", od vir "muţ", te
se odnosi izvorno na muške, ratne vrline kao hrabrost.
Vrlina upornosti i ustrajnosti je potrebna za sve vrline budući da je vrlina
navika karaktera te se moraju ponavljano koristiti da bi osoba ostala sa
vrlinama.
Ĉetiri osnovne vrline jesu: mudrost (oprez); pravda; hrabrost i suzdrţljivost
(umjerenost).
39
Aristotel I Platon:
Prema Aristotelu, koji vrline dijeli na etiĉke i dijanoetiĉke, svrha je ljudskog djelovanja ţivot u skladu s vrlinom (ili
vrlinama). Neke od vrlina su: (sophia) - mudrost, (technē) – praktiĉna vještina, (phronēsis) – praktiĉna misao;
(andreia) - hrabrost,, (megalopsychia) – ponos, (philotimia) - asertivnost, (alētheia) – istinoljubivost , (philia) –
prijateljstvo, ljubav
Školski rad: Vrijednosti
Uĉenike podijeliti u skupine. Svaka skupina će dobiti spisak od dvadesetak vrijednosti koji nisu poredane
po nekom posebnom redu: društveni uspjeh, ljubav, poslušnost, sigurnost, mir, red, ljudsko dostojanstvo,
zadovoljstvo sobom, jednakost, poštivanje drugog, poštenje, obitelj, solidarnost, odgovornost, pravda,
tolerancija, sloboda, poštena konkurencija, zdravlje i domoljublje. Svaka skupina napravi svoje prioritete.
1. SKUPINA (NAJVAŢNIJE) 2. SKUPINA (SREDNJE VAŢNO) 3. SKUPINA (NEVAŢNO)
Ovo se radi polako sa dosta razmišljanja. Povratne informacije će dati grupe kroz diskusiju. Porazgovarati: Zašto si
izabrao ovu vrijednost kao najvaţniju? Šta konkretno ĉiniš da bi je ostvario? Šta je prepreka njenom ostvarenju u
svijetu?
Analiziraj:
- Treba uvijek poštivati zakon.
- Svatko ima pravo raspolagati svojim ţivotom kako hoće.
Kako se povećavaju naša prava, tako se povećavaju i naše obaveze. Ljudi imaju razne duţnosti / obaveze. Kako
rastemo, te su duţnosti veće. Kad postupamo odgovorno, naša se sigurnost i samopoštovanje razvijaju. Raste i naše
samopoštovanje, samostalnost, poštovanje drugih, znanje.
Kada je potrebno napraviti izbor, pojedinac moţe postupiti nepromišljeno, po navici ili traţiti razloge koji se ĉine
najboljim za djelovanje.
Opomena
Ĉovjeĉe pazi
Da ne ideš malen ispod zvijezda!
Pusti
Da cijelog tebe proĊe
Blaga svjetlost zvijezda
Da ni za ĉim ne ţališ
Kad se budeš zadnjim pogledima
Rastajao od zvijezda!
Na svom koncu
Mjesto u prah
PreĊi sav u zvijezde.
A. B. Šimić
40
Ljubav i vrijeme
Jednom davno, postojao je otok na kojemu su ţivili osjećaji: Sreća, Tuga, Znanje, i svi drugi, ukljuĉujući ljubav.
Jednoga je dana bilo reĉeno da će otok biti potpoljen, stoga su svi izgradili ĉamce i otišli. Osim ljubavi.
Ljubav je bila jedina koja je odluĉila ostati. Ljubav je odluĉila biti tu do zadnjeg trenutka.
Kada je otok skoro bio potopljen, Ljubav je zatraţila pomoć.
Bogatstvo je prolazilo kraj Ljubavi u velikome ĉamcu. Ljubav reĉe,
"Bogatstvo, moţeš li me povesti sa sobom ?"
Bogatstvo je odgovorilo, "Ne, ne mogu. Ĉamac mi je nakrcan zlatom i srebrom. Nema mjesta za tebe."
Ljubav je odluĉila pitati Samodopadnost koja je isto tuda prolazila u predivnome ĉamcu.
"Samodopadnost, molim te pomozi mi !"
"Ne mogu ti pomoći, Ljubavi. Sva si mokra i mogla bi oštetiti moj brod," reĉe Samodopadnost.
Tuga je bila u blizinu stoga je Ljubav zapitala, "Tugo, idem s tobom."
"Oh... ljubavi, tako sam tuţna da moram biti sama sa sobom !"
Sreća je prošla pored Ljubavi isto, ali bila je toliko sretna da uopće nije ĉula kad ju je Ljubav pozvala.
Odjednom, zaĉuo se glas "DoĊi Ljubav, ja ću te povesti. " To je bio starosjedioc.
Tako blagoslovljena i presretna, Ljubav je zaboravila pitati gdje idu. Kada su stigli na suho tlo, starosjedioc je
krenuo svojim putem.
Shvaĉajući koliko duguje starosjediocu,
Ljubav je zapitala Znanje, još jednog starosjedioca, "Tko mi je pomogao ?"
"To je bilo Vrijeme" reĉe Znanje.
"Vrijeme ?" upita ljubav. "Ali zašto mi je Vrijeme pomoglo ?"
Znanje se nasmijalo s dubokom mudrošću i odgovorilo,
"Zato što je jedino Vrijeme sposobno razumjeti koliko je ljubav zapravo vrijedna."
Domaći rad:
PronaĊi tekstove pjesama Bare i Plaćenika Put ka sreći npr., Boba Dylana (We shall overcome), Zastave
Parnog valjka, TBF-a i Brucea Springsteina koje govore o problemu ţivljenja u suvremenom svijetu:
19. RADIONICE + VJEŢBE
Trg. Uĉenici su prolaznici. Profesor svakome dodijeli ulogu (vatrogasac, ĉasna sestra, prosjak, dijete od 7 god,
lopov, doktor, ribar…). Dogodi se automobilska nesreća. Dolazi policija. Prolaznici prepriĉavaju dogaĊaj. Neka
svaki lik koristi fraze i ţargon svoje profesije. I vidjet ćemo razliĉit izvještaj o dogaĊaju. Tko je u priĉanju htio
biti najobjektivniji? Tko je u priĉanju ĉesto koristio „ja“…? Tko je davao lekcije i kritike?
Galeb Jonathan Livingston
1. Jedne veĉeri galebovi koji nisu pošli na noćno letenje leţali su na pijesku, zamišljeni. Jonathan prikupi hrabrost i
priĊe starješini koji je, kako mu netko reĉe, imao uskoro napustiti ovaj svijet.
- Ĉjang… - oslovi ga plašljivo.
Stari ga galeb blago pogleda.
- Što je, sinko?
41
Umjesto da ga oslabe, godine su Starješinu osnaţile pa je sada bolje od bilo kojeg galeba iz jata, jer je svladao sve
vještine koje su drugi galebovi tek uĉili.
- Ĉjang, ovo nije nebo, zar ne?
Starješina se nasmiješi na mjeseĉini.
- Ti još uĉiš, Jonathane – reĉe naposljetku.
- Što će biti poslije svega? Kamo idemo? Zar nebo uopće postoji?
- Ne, Jonathane, ne postoji. Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. Nebo je savršeno.
Nosi li starost iskustvo?
Nosi li starost mudrost?
Moţeš li odrediti što se u tekstu podrazumijeva pod “nebom”?
Moţeš li komentirati reĉenicu: “Nebo nije ni mjesto ni vrijeme. Nebo je savršenstvo”?
Što je za tebe savršenstvo?
Teţi li ĉovjek savršenstvu? Daj primjere.
II. Većina galebova ne haje da nauĉi više doli osnove letenja – kako da stigne od obale do hrane i natrag. Jer
većinu galebova nije zanima let, već jelo. A ovog galeba nije zanimalo jelo, već let. Galeb Jonathan Livingston
najviše je volio letjeti.
Takav naĉin razmišljanja, uvidio je, ne pridonosi popularnosti meĊu pticama. Ĉak su i njegovi roditelji oĉajavali
promatrajući Jonathana kako provodi dane osamljen, uvjeţbavajući niske letove, eksperimentirajući.
Nije mogao shvatiti zašto, na primjer, pri udaljenosti od vode manjoj od polovice raspona svojih krila moţe stati u
zraku dulje i s manje napora. Njegova slijetanja nisu završavala uobiĉajenim pljuskanjem ispruţenih noţica po
površini vode, već dugaĉkim ravnim tragom što bi ga ostavljao za sobom kada bi dodirnuo površinu mora nogama
ĉvrsto priljubljenim uz tijelo. Ali, kad je poĉeo slijetati na obalu klizeći i ne odvajajući noge od tijela i ostavljajući
tako dug trag klizanja na pijesku, njegovi su se roditelji uţasavali.
- Zašto, Jone, zašto? – pitala ga je majka. – zašto ti je toliko teško biti kao ostale ptice iz jata? Prepusti niske letove
pelikanima i albatrosima. Što ne jedeš? Sine, sav si kost i perje!
- Nije vaţno što sam omršavio, majko. Hoću samo da znam što mogu u zraku, a što ne, to je sve. Samo hoću da
znam.
Što većinu galebova zanima?
Što zanima Jonathana?
Što je za njega “let”?
Kako na Jonathana gledaju ostale ptice?
Ponašaju li se tako i ljudi?
Mogu li se takve ţelje smatrati ludošću ili hrabrošću?
III. Ali,dok je lagano tonuo, odjekne u njemu neki ĉudni, nepoznati glas. “Što jest, jest. Ja sam galeb. Mogućnosti
su mi ograniĉene. Da sam stvoren da besprijekorno letim, imao bih navigacione karte umjesto mozga. A sam
stvoren da letim velikim brzinama, imao bih sokolova kratka krila i hranio bih se miševima, a ne ribom. Otac je
imao pravo. Moram zaboraviti ovu ludost. Moram letjeti natrag svome jatu i pomiriti se s onim što jesam, jadni,
ograniĉeni galeb”.
Glas umukne, a Jonathan se suglasi s njim. Noću je galebu mjesto na obali. Zareĉe se sam sebi da će ubuduće biti
obiĉan galeb. Svi će biti zato sretniji.
Umorno se otisne od tamne vode i poleti prema obali, sretan zbog svega što je nauĉio o niskim letovima
Jesu li galebove (ĉovjekove) mogućnosti ograniĉene?
Što ih ograniĉava?
Koje su dvojbe u ovom poglavlju?
Je li ţelja i snivanje o visinama ludost?
Kako se osjeća ĉovjek koji zna da ima poziv za velike podvige, ali ga sredina zaustavlja i koĉi? Moţda ĉak
i kaţnjava?
Znaš li takve sluĉajeve (tvoja sredina ili povijest)?
Što znaĉi biti “obiĉan” galeb (“obiĉan” ĉovjek)? Kakav bi bio “neobiĉan” galeb (ĉovjek)?
Moţeš li sluĉaj Jonathna primijeniti i na umjetnike, znanstvenike,
istraţivaĉe…?
IV. Galeb Fletcher Lynd bio je još posve mlad, ali je već znao da jato nije nikad nikog tako oštro i nepravedno
kaznilo kao njega.
“Baš me briga što priĉaju”, mislio je ljutito, a pogled mu se sv više zamućivao dok se primicao Dalekim Hridima.
42
“Kao da letjeti znaĉi samo mlatarati krilima od jednog mjesta do drugog! To… to… moţe svaki komarac! Napraviš
jedan mali valjak – bure oko starješine, onako od šale, a oni te izopće iz jata! Zar su slijepi? Zar baš ništa ne vide?
Zar nikako ne mogu shvatiti kakvo će to biti slavlje kad zaista nauĉimo letjeti?”.
“Baš me briga što misle. Pokazat ću ja njima što znaĉi letjeti. Bit ću pravi prognanik, ako baš tako ţele. A poslije će
im biti ţao….”
Što za Jonathana znaĉi izgnanstvo?
Boji li se biti izvan jata?
Koja je razlika izmeĊu njega i komarca?
Zbog ĉega ljudi mogu biti izopćeni? Znaš li primjere?
Ljuti li galeba mišljenje drugih?
Kako bi ti postupio na njegovom mjestu?
Kako se osjeća uĉenik u razredu kad nitko s njim neće biti prijatelj?
Jesi li ikad ti bio “iskljuĉen”? Iz zabave, roĊendana, putovanja…?
Zakljuĉak radionice:
Determinizam
(lat. determinatus = odreĊen, ograniĉen). Općenito: shvaćanje o posvemašnjoj odreĊenosti svih pojava, svega
dogaĊanja. U prirodnim znanostima pretpostavka opće kauzalnosti (uzroĉne veze) svega u svijetu. U etici: pravac
koji zastupa apsolutno odreĊenje volje i djelovanja vanjskim i unutarnjim uzrocima ili motivima, koji iskljuĉuju
mogućnost slobodne volje.
Indeterminizam
Determinizam poriĉe slobodu volje na temelju prirodno – znanstvenog pojma kauzaliteta, dotle njegova suprotnost
inderteminizam ĉini to isto upravo tvrdnjom o (apsolutnoj) neodreĊenosti volje (pomoću norme, principa, svrhe,
cilja, smisla), pa ona ostaje puko htijenje (poţuda, prohtjev, osjetilna teţnja). Determinizam najĉešće na Zapadu
prelazi u fatalizam (fatum = sudbina)
Priĉa: sudbina, sluĉaj ili…
Na intenzivnom odjelu jedne bolnice pacijenti su uvijek umirali u istom krevetu i to svake nedjelje u 11
sati, a bez obzira na njihovo stanje. Lijeĉnici su postali vrlo zabrinuti jer nikako nisu mogli ustanoviti što
je uzrok umiranju pacijenata. Neki su lijeĉnici ĉak pretpostavljali da se radi o nekakvoj natprirodnoj
pojavi.
Jedan dan su odluĉili okupiti radnu grupu koja će konaĉno uspjeti odgonetnuti što se dogaĊa. Jednu su se
nedjelju okupili oko kreveta nekoliko minuta prije 11 sati i to zajedno sa sestrama i specijalistima iz svih
podruĉja medicine. Neki od njih su uzeli drvena raspela, neki Bibliju , a neki bijeli luk kako bi se zaštitili
od zla. Kad je sat konaĉno otkucao 11 sati odjednom se u sobi pojavila ĉistaĉica koja radi nedjeljne
smjene, uĊe u sobu, iskljuĉi sustav koji pacijenta odrţava u ţivotu i ukljuĉi usisavaĉ….
20. POROCI
U ĉovjekovoj je prirodi da teţi ugodi i izbkegava neugodu. U antiĉkoj Grĉkoj je postojao pojam hedone –
hedonizam – hedonist = uţitak, ugoda; ĉovjek koji teţi ugodi. Naţalost, ĉovjek je izgubio osjećaj za mjeru, pa je
svoje trenutke ugode doveo do poroka. Došao je u pitanje njegov opstanak jer se ĉovjek poĉeo igrati Boga.
U Bibliji nailazimo na popis 7 smrtnih grijeha:
1.oholost
2.škrtost
3.bludnost
4.zavist
5.neumjerenost u jelu i piću
6.srditost
7.lijenost
Moţemo li ih prokomentirati? Zašto ih Biblija smatra smrtnima?
“Svako vrijeme nosi svoje”, ĉujemo ĉesto iz usta starijih i mudrijih od nas. Ovo
naše vrijeme donijelo je jedan sasvim nov ţivotni stil i ritam, uz koji na ţalost ne
moţemo zaplesati sentiš. Ritam ţivota stvorio je i nove poroke i loše navike koji
43
su nam se sad već uvukli duboko pod koţu, pa tako, davno proslavljeni poroci poput duhana i alkohola, danas nam
više ništa ne znaĉe. Tu su sad sjedenje pred TV, automobil, Internet, chat, narkotici…
Popriĉajmo malo o ovisnosti:
Karakteristike svakog poroka, pa tako i toksikomanije:
neodoljiva ţudnja za nastavljanjem
dugim uzimanjem ili upadanjem u poroke dolazi do porasta tolerancije podnošljivosti, te se koliĉina
potrošenog nova, zdravlja i sl. povećava radi postizanja odgovarajućeg efekta uţitka, naslade
psihiĉka ili fiziĉka zavisnost, ili i jedna i druga
apstinencijalni sindrom, nakon prestanka uzimanja droge ukljuĉuje uznemirenost, depresivno raspoloţenje,
nesanicu
štetne posljedice za pojedinca i društvo
Vrste droga
Heroin je bijeli prašak koji pušenjem pomoću lule veoma brzo stvara izuzetno prijatno raspoloţenje (euforiju) iz
zavisnost. Za razliku od ostalih derivata morfina u sluĉaju uţivanja heroina euforija je praćena pojavom junaĉenja i
povišenja samosvijesti kada uţivalac moţe poĉiniti agresivne radnje, pa ĉak i ubojstva.
Kokain je alkaloid iz lišća biljke "koka" koja raste u Juţnoj Americi. Ţvakanjem lišća dobiva se energija, ne osijeća
se umor, tuga…
Marihuna iz cvijeta biljke "Kanabis" koja se gaji najviše u Indiji i Meksiku, ali uspijeva gotovo na svim podruĉjima
u svijetu. Marihuanu zovu "kljuĉevima raja", daje scenske vizije na kojima uţivaoci ove droge otputuju u svijet bez
tuge, bez konflikta.
Školski rad:
Što znaš o konzumaciji droga?
Poznaš li nekoga tko se ozbiljno drogira?
Što misliš koji su razlozi upada u ovisnost?
Koliko znaš o štetnosti cigareta? Koje su posljedice pušenja?
Što znaš o AIDS-u? i kako se prenosi?
Je li AIDS stva ne znanja, higijene ili neĉeg trećeg?
„Blaţenstvo“ koje se narkoticima ili alkohom stvara je kratkog trajanja. Na ĉemu bi
trebalo poraditi kad se ĉovjek naĊe u krizi?
Kome bi se ti obratio?
Sportski auto
Mladi se ĉovjek spremao maturirati. Mnogo se mjeseci divio predivnom sportskom autu u izlogu prodavaone, i
znajući da je njegov otac dovoljno imućan da mu ga kupi, rekao mu je da je to jedino što bi htio.
Kako se dan mature pribliţavao, ĉovjek je nestrpljivo ĉekao znakove od oca koji bi mu rekli da je kupio auto.
Konaĉno u jutro, na dan mature otac ga je pozvao u dnevni boravak. Rekao mu je kako je ponosan što ima tako
pametnog sina, i rekao mu je koliko ga voli. Predao mu je kutiju umotanu u papir za poklone.
IznenaĊujuće ali donekle i razoĉaravajuće, mladi je ĉovjek otvorio kutiju i pronašao crnu Bibliju. Ljutito, povisio je
glas na oca i rekao "Sa svim svojim novcem poklonio si mi ... Bibliju?!" .Izašao je iz kuće i ostavio Bibiliju za
sobom.
Prošlo je mnogo godina i ĉovjek je postao veoma uspješao u svome poslu. Imao je predivan dom i dobru obitelj.
Jednog je dana odluĉio posjetiti oca. Nije ga vidio od dana mature. Prije nego se uspio organizirati za posjetu,
primio je telegram u kojem mu je pisalo kako mu je otac umro, i ostavio je sav svoj imetak svome sinu. Morao je
hitno doći doma i preuzeti stvari.
Kad je stigao u kuću svoga oca, prevlada ga tuga i ţaljenje.
Poĉeo je pretraţivati oĉeve vaţne papire, MeĊu stvarima je pronašao i poklonjenu Bibiliju, neotvorenu. Sa suzama,
otvorio ju je i poĉeo listati stranice. Dok je ĉitao rijeĉi, kljućić od auta ispao je iz omotnice na kraju Bibilije.
Kljućić je sadrţavao privjesak s imenom zastupnika, onim istim koji je imao sportski auto kojeg je htio. Na kljućiću
44
je još bilo napisano datum mature i rijeĉi "PLAĆENO U POTPUNOSTI" .
21. ZLOUPORABA MOĆI: TIRANIJA I DIKTATURA
Smrt Sokratova
Politika je proces i naĉin na koji se donose odluke unutar jedne skupine ljudi u
društvu. Iako se obiĉno politika odnosi na vlade, politiĉko ponašanje. (npr.
politika nekog kluba, politika jednog poduzeća i sl.). U antiĉkoj Grĉkoj (polis –
grad drţava) politika je bila najĉasnije zanimanje jer je to znaĉilo da je ta osoba
najmoralnija i spremna svoje znanje i sposobnosti staviti na raspolaganju
većine, zajednice i polisa
Naime izraz politika dolazi od grĉke rijeĉi polis, politeia ,poliktika ,politike.
polis: grad-drţava, grad, predjel, skup graĊana koji obrazuju grad
politeia: drţava, ustav, politiĉki reţim, republika, drţavljanstvo
politika: neutralna mnoţina od rijeĉi politikos, politiĉke stvari, graĊanske stvari, sve što se odnosi na
drţavu, ustav, politiĉki reţim, republiku, suverenitet.
politike tehne: politiĉko umjeće.
Politika pretpostavlja poĉetnu raznovrsnost stajališta, pa je pomirenje
razlika meĊu ukljuĉenim stranama takoĊe jedan od njenih ciljeva. Zato
je u politici vaţna komunikacija kroz koju se stvara dogovor pripadnika
skupine, konsenzus. Ako nema kulture dijaloga, rezultati politike su
društveni sukobi.
Diktatura je naziv za oblik vladavine u kome se sva vlast nalazi u
rukama jednog ĉovjeka ili manje grupe ljudi te koja nije ograniĉena
nikakvim institucionalnim okvirima kao što su ustav, zakoni ili obiĉaji.
Diktatura ili tiranija postojala je u prošlosti ali i postoje i u sadašnjosti.
U antiĉkoj Grĉkoj i Rimu bilo je poznato bezbroj tiranija. U novije vrijeme imamo Musolinija, Hitlera... modificirani
oblik je Staljin, Ĉaušesku.
Vlast se nastoji proširiti na sve sfere ljudskog ţivota, gospodarstvo, kulturni i obiteljski ţivot.
Demokracija bi bila suprotna tiraniji I diktaturi jer sve odluke neke drţave donosi izravno ili neizravno većina njezinih
graĊana kroz izbore.
Danas moţemo vidjeti i druge vrste tiranije i diktature. Npr. prijetnja cyberspacea, medija, reklama, multinacionalnih
kompanija (Coca – cola, McDonaldsa itd.)
O Bogu
Pitao sam za snagu ...
I dao mi je teškoće koje će me osnažiti.
Tražio sam mudrost ...
I dao mi je probleme koje moram rješiti.
Tražio sam blagostanje ...
I dao mi je mozak i ruke za rad.
Tražio sam hrabrost ...
I dao mi je opasnosti koje moram prebroditi.
Tražio sam ljubav ...
45
I dao mi je ljude u nevolji.
Tražio sam usluge ...
I dao mi je mogućnosti.
Nisam dobio ništa što sam htio ...
Primio sam sve što sam trebao !
Domaći rad:
Napravi kratki elaborat neke reklame (novog dućana, nove linije odjeće, nove knjige, hotela i sl.
Kome je namijenjeno
Slogan, moto
Koje liĉnosti bi koristio
u reklamiranju
Glazba
Jumbo plakati, letci,
video, animacija i sl.
Likovno rješenje:
22. NE-ISPRAVNOST INDIVIDUALNOG PUTA
Genijalnost i kreativnost ppt
“Sva su djeca roĊeni geniji, a mi potrošimo prvih šest godina njihova ţivota
kako bismo uništili tu genijalnost” (G. Dryden, J.Vos, 2001).
Postoji mnogo mitova o izuzetno posebnim osobama, a ta se posebnost
povezivala s natprirodnim silama ili s ludošću. J. W. Goethe je govorio o
poetama kao o jednostavnoj boţanskoj djeci. Rijeĉ “boţansko” vrlo ĉesto se
nadijevala umjetnicima, a Aristotel je isticao da ne postoji genijalnost bez
ludosti; B. Pascal je naglašavao da genijalnost graniĉi s ludošću, a ludost je
toliko raširena meĊu genijalnim ljudima da ĉovjek “zdrava razuma” postaje
upravo nenormalan meĊu genijalcima.
Primjer: Uĉenici trećega razreda pisali su školsku zadaćnicu -tip (zadanog) eseja, a kojem je cilj utvrditi kvalitetu
izraţavanja uĉenika, stil, gramatiku te korektnost knjiţevnog jezika. Tema zadaćnice bila je «Što je hrabrost?»
Jedan ,vrlo dobar uĉenik muĉio se gotovo cijeli sat i sve što je napisao nervozno je pokidao i zguţvao, a to je znaĉilo
«ne valja ništa». Pritisnut vremenom, on odluĉi da će ipak zadovoljiti formu, a osim toga ĉinilo mu se hrabrim i
kreativnim, da napiše sljedeće. «Hrabrost je ne napisati ništa». Predao je nastavnici svoju
«omršavljenu» zadaćnicu potajno se nadajući pozitivnoj ocjeni. Njegova trajna nada
proizlazila je iz prethodnih ugodnih iskustava s tom nastavnicom, a njen izgled i naĉin
oblaĉenja uĉenici su proglasili «otkaĉenim». Nastavnica je podijelila zadaćnice (radi
ispravaka, ovisno o ocjenama), a uĉeniku koji je napisao samo jednu reĉenici dala je
odliĉan, uz komentar «Budi uvijek hrabar; hrabri su posebni i to mi se sviĊa.
Ovaj dogaĊaj pokazuje da je nastavnica prepoznala posebnost ovoga uĉenika (pa ĉak i onda
ako je ova moţda znaĉila provokaciju), da je tu posebnost nagradila.
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za uĉenje iz iskustva,
prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja
znanja za snalaţenje u okolini.
Iako se definicije inteligencije razlikuju, teoretiĉari se slaţu da je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost.
Konj se razbolio.
Došao veterinar i prepisao seljaku lijek za konja .
Tri dana da mu daje, ako konju ne bude bolje morat će ga ubiti.
To ĉula svinja.
46
Prvi dan, konju nije bolje, drugi dan takoĊer. PriĊe mu svinja i kaţe:
"Molim te ustani, moraš ozdraviti" ali konj ne ustaje.
Treći dan - konj ne ustaje.
Svinja ga opet moli, kaţe mu da će ga ubiti ako ne ustane.
Odjednom konj ustaje i polako izlazi iz štale.
Svi se raduju i seljak kaţe veterinaru:
Ovo moramo proslaviti, veĉeras ću zaklati svinju".
Poanta priĉe: Ne miješaj se u tuĊa posla.
Prihvatiti sebe vaţno je za svakog pojedinca. Svjesnost o sebi je ono što odreĊuje i vaše samopoštovanje.
Neki ljudi previše koriste reĉenice: morao bih, trebao bih… to stvara pritisak i krivnju ako nešto ne napravimo toĉno
i u roku. Lijepo je drţati do mišljenja drugih, ali je isto vaţno drţati do mišljenja o sebi. Mišljenje drugih o nama ne
mora biti toĉno niti iskreno. Ako nam netko puno plješće i odobrava, ne znaĉi da radimo dobro. Moţda on iz tog
izvlaĉi neku korist. Uostalom i Hitleru su puno pljeskali.Nije dobro stalno se usporeĊivati s drugima. Svaki ĉovjek je
jedinka za sebe, sa svojim vrijednostima.
Pogledajmo oce dvije slike. Koliko je trebalo autoru ove druge
slike (Picasso) jer je poĉeo slikati na drugi naĉin I bio je svoj..
Buddhino izlaganje "Četiri Plemenite Istine"
Buddha reĉe,
"I otkrio sam tu duboku istinu, tako teško uoĉljivu, teško razumljivu, smirujuću i uzvišenu, koju ne stjeĉe se
rasuĊivanjem, a vidljivu samo mudrima.
Svijet, pak, odan je ugodi, ushićen ugodom, oĉaran ugodom. Doista, takva će bića teško razumjeti zakon
uvjetovanosti, meĊuzavisno nastajanje svih stvari. No ima bića ĉije oĉi su tek malo prekrivene prašinom: oni će
razumjeti istinu.
Što je plemenita Istina patnje?
RoĊenje je patnja; starenje je patnja; smrt je patnja; tuga, ţaljenje, bol, tjeskoba i oĉaj su patnja; ne ostvariti ono
ĉemu teţimo je patnja; ukratko, pet skupova postojanja su patnja.
Što je plemenita Istina nastanka patnje?
Upravo ţudnja uzrokuje novo preporaĊanje, i, proţeta ĉulnošću i poţudom, sad ovdje, sad tamo, pronalazi uvijek
novo ushićenje. No gdje ova ţudnja izniĉe i hvata korijena? Gdjegod u svijetu da ima privlaĉnih i ugodnih stvari, tu
ova ţudnja izniĉe i hvata korijena. Oko, uho, nos, jezik, tijelo i um privlaĉni su i ugodni: tu ova ţudnja izniĉe i hvata
korijena.
Vidni objekti, zvukovi, mirisi, okusi, tjelesni utisci i objekti uma privlaĉni su i ugodni: tu ova ţudnja izniĉe i hvata
korijena.
Svijest, ĉulni utisci, osjećaj nastao iz ĉulnih utisaka, opaţanje, htijenje, ţudnja, pomišljanje i promišljanje privlaĉni
su i ugodni: tu ova ţudnja izniĉe i hvata korijena.
Što je plemenita Istina prestanka patnje?
To potpuno je opadanje i prekidanje ove ţudnje, njeno odbacivanje i napuštanje, osloboĊenje i odvajanje od nje.
Prestanak pohlepe, prestanak mrţnje, prestanak obmane: ovo se, uistinu, naziva Nirvanom.
A za uĉenika ovako osloboĊenog, ĉije srce ispunjeno je spokojem, uĉinjenom ništa ne treba dodati, i ništa ne
preostaje za uĉiniti. Kao što stijena u jednom dijelu ostaje nedirnuta vjetrom, upravo tako ni oblici, ni zvukovi, ni
mirisi, ni okusi, ni doticaji bilo koje vrste, niti poţeljno niti nepoţeljno, ne mogu uznemiriti takvoga; taj uĉenik je
postojanog uma, ostvarene slobode.
A onaj tko razmotrio je sve suprotnosti ovog svijeta, i ne ometa ga više ništa u ovom svijetu, Spokojni, osloboĊen
srdţbe, tuge i ĉeţnje, prešao je onkraj roĊenja i starenja.
47
Ovo nazivam niti nastajanjem, niti nestajanjem, niti mirovanjem, niti raĊanjem, niti umiranjem. Nema ni uporišta,
ni razvoja, niti kakve osnove. Ovo je prestanak patnje.
Otud, svrha Svetog Ţivota nije u skupljanju milostinje, ĉasti ili slave, niti u stjecanju moralnosti, usredotoĉenosti ili
oka mudrosti. To neporecivo osloboĊenje srca: to je, uistinu, svrha Svetog Ţivota, to mu je suština, to mu je cilj.
Što je plemenita Istina Staze koja vodi prestanku patnje?
Prepustiti se ĉulnim uţicima, niskom, obiĉnom, prostom, nesvetom, nepovoljnom; ili prepustiti se samo-trapljenju,
bolnom, nesvetom, nepovoljnom; obje ove krajnosti Savršeni je odbacio i pronašao Srednju Stazu, koja vodi viĊenju
i znanju, koja vodi u spokoj, u jasnoću, u Nirvanu.
To plemenita je osmostruka Staza, put koji vodi prestanku patnje, to jest:
ispravno razumijevanje
ispravna misao
ispravan govor
ispravno djelovanje
ispravno ţivljenje
ispravan napor
ispravna pomnost
ispravna usredotoĉenost
Ovo je Srednja Staza koju je Savršeni pronašao, koja vodi viĊenju i znanju, koja vodi u spokoj, u jasnoću, u
prosvjetljenje.
Danas u svijetu vlada uniformnost. Potrošaĉka kultura i mediji tjeraju nas da se jednako ponašamo, plešemo,
odijevamo, govorimo. Ako se izdvojimo po neĉemu, odmah smo tema razgovora. Istina je da je lakše biti dio
skupine, dio mase. Slobodni strijelci, borci na barikadama, fighteri, sve su to, za mnoge ljude idealisti koji će
stradati.
Školski rad:
- Nabroji sve ono što ne voliš da ti drugi ĉine?
- Opiši kako se osijećaš kad ti ĉine neugodne stvari?
- Što od toga ti ĉiniš drugima?
- Kako se tada osijećaš?
- Jeli praštanje znak slabosti?
- Ima li nešto što nikad ne bi mogao oprostiti? Što je to?
- Prijateljstvo iz koristi? Protumaĉi?
- Proĉitaj i komentiraj:
And now, the end is near;
And so I face the final curtain.
My friend, Ill say it clear,
Ill state my case, of which Im certain.
Ive lived a life thats full.
Ive traveled each and evry highway;
And more, much more than this,
I did it my way.
Regrets, Ive had a few;
But then again, too few to mention.
I did what I had to do
And saw it through without exemption.
I planned each charted course;
Each careful step along the byway,
But more, much more than this,
I did it my way.
48
Yes, there were times, Im sure you knew
When I bit off more than I could chew.
But through it all, when there was doubt,
I ate it up and spit it out.
I faced it all and I stood tall;
And did it my way.
Ive loved, Ive laughed and cried.
Ive had my fill; my share of losing.
And now, as tears subside,
I find it all so amusing.
To think I did all that;
And may I say - not in a shy way,
No, oh no not me,
I did it my way.
For what is a man, what has he got?
If not himself, then he has naught.
To say the things he truly feels;
And not the words of one who kneels.
The record shows I took the blows -
And did it my way!
23. RADIONICA + VJEŢBE
Potreban materijal: novine, ĉasopisi. Ljepilo, noţice i prazni papiri.
Svrha: Izraziti slikom – kolaţom svoje shvaćanje i stav.
Naĉin rada: moţeš se sluţiti slikama, simbolima, tekstovima, naslovima, karikaturama. Moţeš se igrat strelicama i
komentarima.
Teme:
Ĉovjek danas (kako ga vidim)
Ovakav bih ţivot htio
Ono što u svijetu volim
Razumijevanje
Seljak je imao štence koje je namjeravao prodati. Zalijepio je reklamu o prodaji štenaca, i narednih je
dana većina štenaca bila prodana.
Jednog mu je dana prišao djeĉak i rekao "Gospodine, ţelim kupiti jednog od Vaših štenaca."
"Pa," reĉe farmer brišući pritom znoj s vrata, "ovi su štenci fini rod pasa, i priliĉno su skupi."
Djeĉak je spustio glavu na trenutak. Tada duboko zavuĉe ruku u Ċep i izvuĉe ĉitavu šaku sitniša i dade ih
seljaku.
"Imam 39 centi, jeli to dovoljno da pogledam ?"
49
"Naravno, " reĉe seljak.
I sa zviţdukom, seljak dovikne "Dolly, doĊi!".
Iz kućice za pse dotrĉi kujica Dolly sa ĉetiri male krznene loptice. Mladi je djeĉak pritisnuo lice uz ţićanu
ogradu. Oĉi su mu plesale s uţitkom.
Kako su psići stizali k ogradi, djeĉak je vidio još nešto blizu kućice. Polako, još se jedna krznena loptica
pribliţila; vidljivo manja. Psić je imao krţljavu nogicu i nikako nije mogao hodati u ravnini.
"Ţelim ovog" reĉe djeĉak, i pokaţe prema najmanjem psiću.
Seljak je je kleknuo kraj djeĉaka i rekao "Sine, ne ţeliš ovog psića. Nikada neće biti u mogućnosti trĉati i
igrati se kao ostali psi."
S tim odgovorom djeĉak se odmaknuo od ograde, posegnuo za nogavicom i poĉeo je zavrtati prema gore.
Otkrio je seljaku dvije ĉeliĉne šipke koje su se protezale sve do stopala - gdje su bile spojene s umjetnim
stopalom. Pogledao je seljaka i rekao :
"Vidite gospodine, niti ja ne trĉim predobro - a štene će trebati nekoga tko razumije."
Svijet je pun ljudi koji trebaju nekoga tko će ih razumjeti.
24. UPORNOST, DOSTOJANSTVO, SLOBODA, ODGOVORNOST
UPORNOST
No matter what is going on, never give up
Develop the heart
Too much energy in your country
Is spent developing the mind
Instead up the heart
Be compassionate
Not just to your friends
But to everybody
Be compassionate
Work for peace
In your heart and in the world
Work for peace
And i say again
Never give up
No matter what is happening
No matter what is going on around you
Never give up
Never give up
H.H. The XIV Dalai Lama
Ţablja utrka
Bila jednom jedna ţablja utrka.Cilj je bio na vrhu jednoga visokog tornja. Mnogo se ljudi skupilo da bi ih vidjelo i
podrţalo. Utrka je poĉela.
Vjerojatno ljudi nisu vjerovali da je moguće da ţabe doĊu do vrha,i sve što se ĉulo bilo je:
"Kakva tuga!!! One nikad neće stići do vrha!"
Ţabe su poĉele odustajati, osim jedne koja se nastavljala penjati.Ljudi su nastavljali :
"...Kakva muka!!! Nikad neće stići ..!!!"
I ţabe su priznavale poraz, osim one iste koja nije popuštala.Na kraju, sve su odustale, osim one, koja je, sama i s
ogromnim naporom, stigla na vrh. Ostale su htjele znati kako je uspjela. Tako joj jedna priĊe da bi ju pitala kako je
uspjela završiti natjecanje. I otkri da je ona... bila gluha.
50
Ne slušaj osobe koje te obeshrabruju, ali prepoznaj one koji te na dobro potiĉu. Ustrajnost!
"Ustrajat ću, sve dok ne uspijem Nisam dospio na ovaj svijet da budem poraţen, niti da neuspjesi upravljaju mojim
raspoloţenjem.
Dubravka
O lijepa o draga
o slatka slobodo,
dar, u kom sva blaga
višnji nam Bog je do,
uzroĉe istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave;
sva srebra, sva zlata,
svi ljudski ţivoti
ne mogu biti plata
tvoj ĉistoj ljepoti!
- Ivan Gundulić
Delacroix: Sloboda vodi ljude (1798.-1863.)
Dostojanstvo ĉovjeka u konfucijanizmu
"I u Kini, jednako kao i u Europi, religija je bila bitna za formiranje slike o
ĉovjeku. Konfucijanizam je bio utjecajan s poĉetka prvog stoljeća prije Krista u
cvatu vjere u etiĉko boţanstvo "neba". Meng Zi je uĉvrstio i utemeljio
konfuĉionizam i smatra da nebo ĉovjeku daje "njegovu prirodu" koja ga ĉini
moralnim bićem. Jer, sa suosjećanjem, osjećajem stida, smislom za pristojnost i
osjećajem za dobro i loše, ĉovjeku su uroĊene "ĉetiri sklonosti" - sklonost prema
ĉovjeĉnosti, pravednosti, ĉudoredu i moralnom znanju.
(...) s ovim moralnim postojanjem ĉovjeku pripada 'dostojanstvo' koje mu ne
moţe oduzeti ni jedna institucija niti mu ga tko moţe dodijeliti. (...). Dalje su
sljedbenici još više razvili i produbili te misli u smislu obrane prava individualnosti. Svaki pojedinac je lijep i
dobar. To se slaţe s temeljnim naĉelima mnogih zapadnjaĉkih ustava - neotuĊivost dostojanstva ĉovjeka.
Imamo li slobodnu volju?
Tko upravlja našim ţivotom? Moţemo li sami neke stvari kontrolirati ili preusmjeriti dogaĊaje?
Ponekad se zaista ĉini kako smo gospodari svoga ţivota i sudbine, a onda se dogodi nešto nepredviĊeno. S. Freud je
npr. govorio da nama upravlja podsvjesni dio mozga. Što više moţemo kontrolirati svoje ponašanje, što više biramo
svoj put i donosimo odluke, time raste i naša odgovornost. Dakle, slobodna volja ima za posljedicu dobro ili
zlo.Svatko ima i pozitivnih i negativnih osobina. Ljudi s visokim samopoštovanjem usmjeravaju se na svoje dobre
osobine. Vaţno je ne ubijati se previše samokritikom i strogošću. Svi ponekad griješimo, radimo propuste… ali se iz
toga i uĉi; nije greška ako smo iz nje izvukli pouku. Npr.kad dobijemo jedinicu ne smijemo govoriti: ja sam glup.
Trebamo reći: da sam i malo uĉio ne bih dobio jedan.
Fatalizam je pristup ţivotu prema kojem «je svako zbivanje u svijetu i svako ljudsko ponašanje unaprijed odreĊeno
i prema tome neizbjeţivo» odnosno, neovisno o našim htjenjima, posljedice će uvijek biti iste. Prema naĉelu
kauzalnosti (uzroĉnosti) «pojava C je nuţni uzrok posljedice E u sluĉajevima kada se C dogodi nuţno je da se i E
dogodi ukoliko se nešto ne isprijeĉi». Kauzalni zakon (zakon uzroĉnosti) jest naĉelo prema kojemu «svaka pojava,
promjena, dogaĊaj ima svoj uzrok»
Pojam slobodne volje teško je odrediti. Neka od najĉešćih znaĉenja slobodne volje jesu: sposobnost izbora izmeĊu
razliĉitih mogućnosti, sposobnost stvaranja novih šansi/alternativa, sposobnost donošenja odluka neovisno o
vanjskim uvjetima, sposobnost donošenja racionalnih odluka, neovisnost subjekta o drugim subjektima i neovisnost
subjekta o nekim prirodnim zakonima
Školski rad:
Odluĉuješ li ti u neĉemu?
Jesi li odgovoran za svoje postupke?
51
Vjeruješ li u sudbinu?
Vjeruješ li u sluĉajnost ili sve ima svoj uzrok, mada ga mi ne vidimo?
Pogreška
Popularni pjesnik poslao je fakultet molbu za posao. Iako nikad nije završio fakultet, on to u molbi nije
spomenuo Tijekom godina postao je još omiljeniji pjesnik i profesor. Nakon 20 godina predloţen je za
nagradu. Kad je komisija pregledavala njegove papire i dokumente otkrila je da nije završio fakultet. Kad
su ga pitali, priznao je. Nagradu nije dobio.
Kad ljudi trebaju priznati da su pogriješili?
Bi li ti i dalje pohaĊao nastavu kod ovog profesora?
Bi li vjerovao da si dobio pravo znanje od njega?
A što da se radilo o pilotu koji je varao? Bi li se vozio u njegovom avionu?
Domaći rad:
PronaĊi Kip slobode i postavi ga u novi kontest (okruţenje)
Ispuni donji test. Koristi ocjene 1 - 5. Jedan je oznaka za loše, a 5 za najbolje.
____ Zavirivati u tuĊi test i prepisivati
____ Zezati se na raĉun prijatelja i povrijediti ih.
____ Švercati se u autobusu.
____ Na internetu davati krive podatke.
____ Skidati muziku s interneta
____ Ne doći na nastavu i izmišljati isprike
____ Prepisivati lektiru s interneta i predstavljati kao svoje.
Vrijednost
Jedan poznati govornik zapoĉeo je seminar drţeći novĉanicu od 20 USD u ruci. U sobi gdje je bilo oko
dvije stotine ljudi upita: "tko ţeli ovih 20 dolara ?"
Ruke su se poĉele dizati .
"Dati ću ovih 20 dolara nekome od vas, ali prvo da uĉinim ovo" rekao je i zatim zguţvao novĉanicu.
Zatim reĉe: "Tko i dalje ţeli ovih 20 dolara ?"
Ruke su i dalje bile uzdignute.
52
"Pa" nastavio je, "što ako uĉinim ovo" i bacio novĉanicu na pod, pritom je gazeći cipelom.
Podignuo ju je, bila je sva zguţvana i prljava. "Tko sada i dalje ţeli ovih 20 dolara ?"
Ali ruke su i dalje bile uzdignute.
"Prijatelji, nauĉili ste veoma vrijednu lekciju. Bez obzira što uĉinim novcu, vi ga i dalje ţelite jer mu
vrijednost nije opala. I dalje vrijedi 20 dolara. "
Mnogo smo puta u ţivotu ispušteni, zguţvani i zaprljani odlukama koje poĉinimo i sluĉajevima koji
nastaju zbog naše odluke. Osjećamo se da smo bezvrijedni.
Bez obzira što se dogodilo, ili što će se dogoditi, nikada nećeš izgubiti svoju vrijednost.
Ti si poseban - nemoj to nikada zaboraviti.
25. POTRAGA ZA NEDOSTIŢNIM
Parsifal i sv. gral
U viteškoj knjiţevnosti i ikonografiji Gral je predmet koji daje
ţivot, obasjava duh.
Gral predstavlja Isusa koji je umro za ljude, posudu posljednje
veĉere. Traţenje sv. grala iziskuje uvjete unutrašnjeg ţivota koji
se malokad naĊu. Danas izvanjske djelatnosti sprijeĉavaju
nuţnost. Zapostavljamo duhovnost, a više teţimo materijalnom,
Traţenje nedostupnog grala simbolizira duhovnu pustolovinu koja
jedino moţe otvoriti vrata mira. Ljudsko se savršenstvo ne osvaja
kopljem kao materijalno blago, nego temeljitom preobrazbom duha i srca.
Argonauti i Zlatno runo
Mit o Zlatnom runu
simbolizira postizanje onoga što razum smatra
nemogućim. Taj mit ujedinjuje dva simbola, simbol
nevinosti (runo ovna) i simbol slave, zlato. On je po tome
blizak svim mitovima u potrazi za blagom.materijalnim ili
duhovnim, kakva je primjerice potraga za svetim gralom.
Junak Zlatnog runa je Jazon koji je vodio argonaute na put
radi otimanja Zlatnog runa od Ejeta, kralja Eje na Crnome
moru. Slava koju Jazon traţi, slava je što proizlazi iz
postizanja istine zlata i duhovne ĉistoće /runo. Kao i sva
blaga, i runo ĉuvaju ĉudovišta, najĉešće je to zmaj kojega
valja pobijediti. Taj zmaj predstavlja neĉistu ţelju. On
simbolizira Jazonovu vlastitu izopaĉenost. Ali, kraljeva se
kći Medeja zaljubila u Jazona, te mu uz pomoć ĉarobniĉke vještine pomaţe da svlada rane smrtne pogibelji i da se
domogne runa. S Jazonom je pobjegla od oĉeva gnjeva vrativši se s njime u Grĉku.
Tako Jazona pobjeĊuje njegov unutrašnji zmaj. On ostaje potĉinjen ĉarobnici Medeji, koja oblijeva dvor krvlju
svojih zloĉina. Jazon sklapa savez s onim što predstavlja suprotnost njegovoj vlastitoj zadaći; preziranje duha i
ĉistoće duše. Tako on svoj junaĉki pothvat lišava smisla i istodobno uništava svoje junaštvo i svoj ideal. Jazon je
simbol idealista koji nije shvatio da se neki ciljevi ne mogu postići bilo kojim sredstvima. Dopustio je da ga izopaĉe
sredstva. Njegova laĊa Argo, simbol je mladenaĉkih obećanja njegova ţivota, naoko junaĉkih pothvata koji su mu
53
donijeli slavu. Htio se odmarati u sjeni svoje slave, vjerujući kako je ona dostatna da opravda ĉitav njegov ţivot.
Propavši, Argo, simbol junaĉke nade mladosti, postaje simbol konaĉne propasti.
Školski rad:
Znaš li što je El dorado?
Znaš li da ameriĉki ustav kaţe da je svaki ĉovjek slobodan u traţenju svog puta do sreće?
Jeste li ikad imali osjećaj da vam netko nešto podmeće i radi iza leĊa? Kako ste reagirali?
Jeste li ikad bili ljubomorni na tuĊe uspjehe? Uspjevaju li samo vrijedni i sposobni ili postoji i
drugi naĉin za uspjeti u ţivotu?
Definiraj svoje ţivotne vrijednosne ciljeve. Što ţeliš biti, kako ţivjeti, što imati i kako ćeš to
ostvariti?
Smatrate li da se za velike ideale ĉovjek treba boriti, ţrtvovati ĉak i ţivot? (pogledati ppt. Marthin
Luther King)
Koje vrline treba imati da bi bio dobar roditelj, dobar uĉenik, dobar uĉitelj, dobar prijatelj, dobar
pekar, dobar trgovac…?
Komentiraj donju pjesmu:
Povjerenje:
imajte povjerenja u kamenje
ono zna za vrijeme kada vam je potrebno uporište
i zna vrijeme kada se trebate rasuti u pijesak
da bi saĉuvalo vaše tragove
imajte povjerenja u lišće
ono zna vrijeme kada vam je potreban hlad
i zna vrijeme kada treba pasti sa stabala
da bi pripremilo plodnost vašim rukama
imajte povjerenja u svjetlost
ono zna za vrijeme kada vam se treba darivati zastrta
i zna vrijeme kada se vašim dozrelim oĉima
moţe predati posve razotkrivena
imajte povjerenja u ţivot
ono zna vrijeme kada vas treba nositi na svom dlanu
i zna kada je vrijeme da vi postanete
njegov dlan
Stjepan Lice
Ţivot
Ţivot je prilika, iskusi je.
Ţivot je ljepota, divi joj se
Ţivot je zadatak, izvršavaj ga.
Ţivot je igra, igraj je.
Ţivot je dragocjen, njeguj ga.
Ţivot je bogatstvo, ĉuvaj ga
Ţivot je obećanje, ispuni ga.
Ţivot je tuga, nadiĊi je.
Ţivot je himna, pjevaj je.
Ţivot je borba, prihvati je.
Ţivot je sreća, zasluţi je.
Ţivot je ţivot, brani ga.
Ţivot je tragedija,uhvati se s njom u koštac.
Ţivot je avantura, usudi se.
Ţivot je ljubav,uţivaj je.
Ţivot je tajna, pronikni je.
Majka Terezija:
54
Stinite rijeĉi nisu uvijek lijepe.
Lijepe rijeĉi nisu uvijek istinite.
Dobre rijeĉi nisu uvijek uvjerljive.
Uvjerljive rijeĉi nisu uvijek dobre.
Mudar nije uvijek uĉen.
Uĉen nije uvijek mudar.
Lao Ce
Domaći rad:
Znaš li što znaĉe ovi pokreti ruku na majici? Nacrtaj tri majice i na njima svoje znakove, slogane, omiljene
poruke i sl.
26. SLAVA (USPJEH), KORIST, UGLED
Leonardo: Madona
Halo (Grĉki ἅλως; nimbus, slava ili gloria je krug oko glave neke osobe. Ĉesto imaju
religiozni karakter jer oznaĉavaju nekog sveca. Ovaj (najĉešće zlatni) krug (aureola)
srećemo kod kršćnstva i kod budusta.
Nekoliko misli o slavi:
Aristotel (grĉki filozof): "Slava pripada onima koji su sebi dovoljni."
Dante Alighieri (tal. knjiţevnik): "Put koji vodi k slavi nikada nije posut cvijećem."
Gustave Flaubert (fr. knjiţevnik): "Šta znaĉi biti slavan? - Postići da se govori mnogo
gluposti na vaš raĉun."
Honoré de Balzac: "Slava je otrov koji treba uzimati u malim dozama."
Ivan Maţuranić (hrv. knjiţevnik):"Krv vojnika uĉinila je voĊe slavnima."
Konfucije (kineski mislilac): "Naša najveća slava nije u tome da nikada ne padnemo, već
da se svaki put kad padnemo podignemo."
Pablo Picasso (slikar): "Tragedija slave je u tome da moraš izgubiti previše vremena da bi ostao slavan."
William Shakespeare (knjiţevnik): "Slava je poput krugova na vodi; snaga im se smanjuje sve dok se ne izgube."
Uspjeh
Za uspjeh je potrebno raditi
Ako si siromašan - radi.
Ako je tvoje zdravlje ugroţeno - radi.
Ako si razoĉaran - radi.
Ako si bogat - i dalje radi.
Ako izgubiš vjeru - radi.
Ako izgubiš snove i gubiš nadu - radi.
Ako te preuzme tuga ili ako tvoji bliţnji nisu iskreni -radi.
Ako si sretan - radi.
Besposlica moţe uzrokovati sumnju i strah.
Bez obzira na to što te opterećuje, radi.
Radi kao da je rad ono što te spašava od ţivotnih opasnosti.
55
Kako postati uspješan?
Odrediti što ţelimo, odrediti cilj
Odrediti razlog zašto to ţelimo (motivacija)
Potraţiti ljude koji su u tome uspješni (tuĊa iskustva, biografije i ţivotne priĉe pokazuju nam da svi uspješni ljudi
prolaze uglavnom isti put)
Potraţiti znanje, bez znanja nema uspjeha (opće znanje i specijalizirano)
Promijeniti se. To podrazumijeva promjenu ponašanja, razmišljanja, starih navika kao i uvoĊenje nekih novih, zatim
disciplina, odricanje, mijenjanje karakternih osobina i sve druge potrebne promjene.
Nikad ne odustati. Uspjeh je proces i ima svoje uspone i padove. Bilo što da radimo moramo biti svjesni da ćemo
uĉiniti neke greške, naići na probleme i da će doći tenutak kad će se odustanak ĉiniti puno lakšim i jednostavnijim
rješenjem.
Priĉa o Billu i Edu
Jednom davno bijaše neko neobiĉno malo selo. Bijaše to krasno mjesto za ţivot, a ometala ga je samo jedna teškoća.
Bez kiše, selo nije imalo vode. Ţeleći jednom i zauvijek riješiti tu teškoću, starješine odluĉiše da se voda dostavlja u
selo svakoga dana. Dva ĉovjeka dobrovoljno se prijaviše za taj zadatak i starješine obojici odobriše posao. Znali su
oni da će njihovo takmiĉenje cijene odrţavati niskima i da će osiguravati dodatne zalihe vode.
Prvi od dvojice dobrovoljaca, Ed, smjesta kupi dva ĉeliĉna vjedra i poĉne trĉati putem do jezera, oko kilometar i po
udaljenog od sela. Odmah je poĉeo i zaraĊivati, od zore do sumraka vukući u svoja dva vjedra vodu iz jezera.
Praznio bi ih u veliku betonsku cisternu za vodu koju su izgradili seljani. Bijaše to teţak i mukotrpan rad, ali bijaše
on jako sretan i svojom zaradom.
Bill, drugi dobrovoljac s ugovorom za taj posao, ne neko je vrijeme nestao. Mjesecima ga nije bilo, što je uvelike
usrećivalo Eda jer nije imao nikakvu konkurenciju. Sav je novac pripadao njemu.
Umjesto da kupi dva vedra i tako se utrkuje s Edom, Bill je napravio poslovni plan, stvorio korporaciju, pronašao
ĉetiri ulagaĉa, zaposlio predsjednika koji će voditi posao i vratio se nakon šest mjeseci s graditeljima. Za godinu
dana izgradiše široku ĉeliĉnu cijev koja je povezivala selo s jezerom.
Na sveĉanom otvorenju Bill je objavio da je njegova voda ĉišća od Edove. Znao je on da su se ljudi ţalili na
prljavštinu «Edove» vode. Objavio je i da selo moţe opskrbljivati vodom dvadesetĉetiri sata dnevno, sedam dana u
tjednu. Ed je dostavljao vodu samo za radnih dana… vikendima nije radio. I na kraju, Bill obeća da će za svoj,
kvalitetniji i pouzdaniji izvor vode naplaćivati 75 % manje nego Ed. Selo ga radosno pozdravi i svi odmah otrĉaše
na slavinu na kraju Billove široke cijevi.
Kako bi se mogao natjecati s Billom, Ed smjesta spusti svoju cijenu za 75 %, kupi još dva vjedra, stavi poklopce na
sva ĉetiri vjedra i poĉne vući ĉetiri vjedra odjednom. Kako bi pruţio bolju uslugu, zaposlio je i svoja dva sina, koji
će raditi noću i vikendima. Kad su otišli na fakultet, Ed im je poruĉio:
«Poţurite natrag jer jednoga će dana ovaj posao biti vaš.»
Ovo je priĉa o financijskoj slobodi i o tome kako je ona dostupna svima nama ako otvorimo oĉi, ako otvorimo um za
nove ideje i pronaĊemo naĉine stvari raditi na drugaĉiji naĉin, kroz sistem koji nam donosi novac a ne traţi naš
angaţman. A to znaĉi financijsku slobodu koja nam daje dovoljno vremena i novca da ţivimo u velikoj sreći i obilju
poput Billa. Naţalost, većina ljudi misli kako su stvoreni za to da rade osam sati dnevno, ĉetrdeset godina do
mirovine koja im onda nije dovoljna niti za preţivljavanje. U današnje vrijeme slobodnog poduzetništva postoje
brojni sistemi i naĉini pomoću kojih moţemo ostvariti svoju financijsku slobodu i riješiti svoj novĉani problem. A to
je kod većine ljudi ipak najveći problem.
Uspješni neuspješni ljudi
Franklin D. Roosvelt - bogalj, bolovao od djeĉje paralize postao je predsjednikom SAD-a
John Milton - veliki pjesnik, bio je slijep kad je napisao "Izgubljeni raj",
Beethoven - skladatelj, bio je gluh
John Bunyan - napisao Pilgrim's Progress u zatvoru
Florence Nightigale - previše bolesna da bi ustala iz kreveta, reorganizirala je bolnice u Engleskoj
Abraham Lincoln - odgojen u krajnjoj bijedi, postao predsjednik SAD-a
Glenn Cuningham - nakon što su mu lijeĉnici rekli da više nikada neće hodati postavio je svjetski rekord u utrci od
jedne milje.
56
Albert Einstein - rekli su mu da sporo uĉi i da je retardiran
Demosten - prije nego što je postao najveći govornik staroga svijeta bio je mucavac kojeg su ismijavali i izbacili sa
pozornice
Julije Cezar - bio je epileptiĉar
Hary Truman - odbijen je na prijemnom ispitu za vojnu akademiju Westpoint, ipak je postao predsjednik SAD-a
Thomas Edison - uĉitelj je rekao njegovoj majci da joj je sin "preglup da bi išta nauĉio", izumio na stotine izuma
kojima se i danas koristimo.
Mark Twain - ţivio u siromaštvu, postao slavni ameriĉki romanopisac
Georg Friedrich Handel - u trenutku kad je napisao "Mesiju" bio je paraliziran i prijetio mu je zatvor zbog silnih
dugova
Sokrate, zašto uĉiš svirati liru kad ćeš ionako umrijeti?
Zato da bih mogao svirati prije nego umrem.
Školski rad:
Koja je vaša sudbina?
Koja je svrha vašeg ţivota?
Za što ste stvoreni? Što biste trebali napraviti sa svojim ţivotom?
Koja vam vaša vizija neće donijeti zadovoljstvo samo u ovom trenutku, nego će ostaviti nasljedstvo i vašoj
djeci, unucima i prijateljima?
Odaberi nekoliko slavih ljudi?Po ĉemu su oni slavni?
Nosi li slava novac, sreću…?
Koliko mediji stvaraju slavne?
Jednom je neki mudrac rekao: "Danas već postajete sve što ćete biti u budućnosti."
Ako nemate san
Dva uvjeta su potrebna za uspjeh. Prvi je razlikovati Istinu od neistine i drugi je davati prednost Istini nad
neistinom. Prvi uvjet zahtjeva znanje i razumjevanje, a drugi volju i snagu. Ove osobine odreĊuju uspjeh i status
Vidjeti tuĊu nesreću, ugodno je, ali se ta nesreća sviĊa ne zato što je nesreća, već zato što je tuĊa nesreća. Jednako
je tuĊ,a sreća neugodna upravo zato jer je tuĊa sreća.
Thomas Hobbes, Leviathan
BITI SVOJ
"Što bi sve bilo potrebno da ĉovjek zaista bude to što tako ĉesto nije: naime ĉovjek. Prije svega: ţivjeti po logici
svoga vlastitoga tijela. Ne glumiti sebe ili nekog drugog u sebi, nego biti svoj. Oj budi svoj..."
- Miroslav Krleţa
27. RADIONICA - VJEŢBA
Vjeţba za jaĉanje grupne pripadnosti i govora tijela. Svaki ĉlan grupe mora pantomimom doĉarati jednu
radnju (mesti, kuhati, plesati balet, tuširanje…) Ostali pogaĊaju.
Vjeţba pantomime. Krećemo se na trgu:
- zabrinuti;
- poslovni;
- kasni nam bus;
- noga vam je u gipsu;
- ţulja vas cipela;
- hodate u blatu
Podijelite se u parove. Svaki par dobije zadatak odabrati top listu najslavnijih ljudi u svom gradu, drţavi i
svijetu iz podruĉja sporta, glazbe, kulture, gospodarstva, filma, humanosti. Zatim se skupite u ĉetvero. I ponovo
odaberite nove iz lista koje ste radili u paru. Itd. Komentirajte rezultate koje napišete na ploĉi.
Izreke o ljubavi i prijateljstvu
57
* Ljubav zapoĉinje s osmijehom, raste s poljupem i završava sa suzom.
* Ne plaĉi za nekime tko neće plakati za tobom.
* Dobre je prijatelje teško pronaći, još teţe napustiti, a nemoguće ih je zaboraviti.
* Djela govore više od rijeĉi.
* Najteţe je gledati nekoga koga voliš, da voli nekog drugog.
* Nemoj dozvoliti da te prošlost zadrţava; propuštaš lijepe stvari.
* Ţivot je kratak. Ako ne pogledaš oko sebe svako toliko, mogao bi ti promaći.
* Najbolji je prijatelj poput djeteline s ĉetiri lista: teško ga je pronaći i sretan si što ga imaš.
* Ako misliš da ţivot ne znaĉi ništa, promisli opet. Moţda ti znaĉiš nekome cijeli svijet.
* Nemoj se mrštiti. Nemoţeš znati tko će se zaljubiti u tvoj osmijeh .
* Što ćeš uĉiniti kada jedina osoba koja te moţe utješiti je osoba koja te rasplakala ?
* Nitko nije savršen sve dok se ne zaljubiš u njega.
* Sve je dobro na kraju. Ako nije dobro, tada nije kraj.
* Većina ljudi doĊu i odu iz tvog ţivot. Ali samo pravi prijatelji ostave tragove u tvome srcu.
Netko je mario
1930-ih mladi je putnik istraţivao Francuske Alpe.
Naišao je na veliku pustu dolinu. Bila je suha, doimala se zabranjena, izgledala je ruţno. Bila je jedno od onih
mjesta na kojem se ne ţeliš zaustavljati.
Tada, odjednom, mladi se je putnik šokirao.
Nasred ove pustopoljine u sredini niĉega nalazio se stariji ĉovjek, pognutog hoda. Na leĊima mu je bila vreća
ţireva. U ruci mu je bila veliki ţeljezni štap.
Ĉovjek je koristio štap kako bi napravio rupe u zemlji. Tada bi iz vreće uzeo ţir i stavio ga u rupu.
Kasnije je starac rekao pustolovu :
- “Posadio sam više od stotinu tisuća ţireva. Vjerojatno će samo njih desetina izrasti“ .Rekao je da su mu ţena i sin
umrli, te je na ovakav naĉin odluĉio provesti svoje posljednje godine.
- „Ţelim uĉiniti nešto korisno“ rekao je.
Nakon dvadeset i pet godina sada već ne toliko mladi putnik vratio se na istu pustopoljinu.
Ono što je vidio zapanjilo ga je, nije mogao vjerovati svojim oĉima. Zemlja je bila napuĉena predivnom šumom, 2
milje širokom i 5 milja dugaĉkom. Ptice su pjevale, ţivotinje su se igrale, a divlje je cvijeće zamirišalo zrak.
Putnik je stajao tamo prisjećajući se one pustoši koju je prije vidio; sada je tu stojala predivna šuma – samo zato jer
je netko mario.
28. LOGIKA SRCA IZNAD LOGIKE UMA
Bezuvjetna ljubav
Postoji priĉa o vojniku koji je došao iz rata u Vijetnamu. Vojnik je nazvao svoje roditelje u San Franciscu,
"Mama, Tata, dolazim doma, ali moram Vas nešto pitati. Imam prijatelja kojeg bih htio dovesti doma."
"Naravno," odgovorili su, "voljeli bismo ga upoznati."
"Ali postoji nešto što trebate znati" vojnik je nastavio, "priliĉno je gadno ranjen u borbi. Stao je na nagaznu minu i
izgubio ruku i nogu. Nema obitelji, nema kamo otići, i htio bih da doĊe ţivjeti s nama."
"Ţao mi je što to ĉujem, sine. Moţda mu moţemo pomoći pronaći nekakav smještaj gdje bi mogao ţivjeti."
"Ne Mama, ţelim da ţivi s nama."
"Sine," reĉe mu otac, "ne znaš to pitaš. Takav invalid bi nam bio veliki teret. Imamo svoje ţivote i ne moţemo
dozvoliti da se ovakva stvar umiješa u njih. Mislimo da je najbolje da se vratiš doma i zaboraviš na tog deĉka. On će
već pronaći naćin da ţivi samostalno."
U tome trenutku, sin je spustio slušalicu. Roditelji se više nisu ĉuli s njime. Nekoliko dana kasnije, primili su poziv iz
policije San Francisca. Sin im je poginuo nakon pada sa zgrade, reĉeno im je. Policija je vjerovala da je bio suicid.
Shrvani roditelji došli su u San Francisco gdje su ih doveli u mrtvaĉnicu kako bi identificirali tijelo. Prepoznali su
ga, ali na njihov uţas otkrili su nešto što nisu znali, njihov je sin imao samo jednu nogu i ruku.
58
- ALTRUIZAM – EMPATIJA-
Različiti načini ţivota: Pokušajte odabrati ono što tvas odreĎuje kao osobu.
1.U ţivotu je potrebno imati umjerenosti, razuma, potrebno je traţiti pravu sredinu, imati odabrane prijatelje, imati
samokontrolu, disciplinu, predostroţnost, poštivati neke tradicije.
2.U ţivotu je vaţno osobna i intelektualna sloboda i ravnodušnost prema materijalnom i fiziĉkom svijetu.
3.Najvaţnije stvari u ţivotu su naklonost, ljubav, odanost, kontrola strasti i interesa i otvorenost prema drugima.
Treba se ĉuvati suhog intelekta, gladi za vlašću i egoizma.
4.Uţivanje u ţivotu umjesto mijenjanja svijeta. Neprihvaćanje morala, discipline i ţrtvovanja. Potreba za društvom,
ali sa periodima osame.
5.Poistovjećivanje sa grupom i ţelja za druţenjem. Društvenost i djelovanje. Sklonost ka javnom pokazivanju radosti
i zajedniĉkih zadovoljstava.
6.Snaţna fiziĉka aktivnost, ispitivanje svoga svijeta i praktiĉni duh, neprihvaćanje nostalgiĉnih snova, ljubav prema
radu, odbacivanje samozadovoljstva.
7.Dani se smjenjuju, ali ne sliĉe jedan na drugi. Nestabilnost i prilagodljivost, ţelja da se uţiva u svakom vaţnom
trenutku. Naroĉito da se ne robuje nekoj ideji.
8.Mala zadovoljstva: udobnost, prijateljstvo, odmor, dobro zdravlje, neprihvaćanje intenzivnih i kompliciranih
zadovoljstava. Odbacivanje ambicije i fanatizma.
9.Otvorenost. Zadovoljstva i uspjesi će doći sami od sebe: treba biti strpljiv.
10. Samokontrola, uz punu svijest o svijetu oko sebe i ljudskim ograniĉenjima. Treba biti velikodušan, ali ne
utopistiĉki i ići svijetom uz kontrolu i dostojanstveno.
11.Razmišljanje. Svijet je prevelik i preagresivan. Unutarnji ţivot duše je najvaţniji i iznad je uzaludnog svijeta
punog boli kojeg treba odbaciti.
12.Djelovanje, izvršavanje, izazov, stvaranje: tijelo, ruke i mišići su pravi ţivot. Treba odbaciti razboritost,
ugodnost i opuštenost.
13.Ĉovjek je biće koje sluţi: biti koristan drugima da bi potakli osobni napredak. Prepustiti se svijetu, biti ponizan,
biti skroman, ustrajan, vjeran i elastiĉan. Primati, a ne traţiti, raditi po Boţjoj zapovijedi.
Empatija – altruistiĉki model
… ĉak i onda ako i svoj ţivot i zdravlje izlaţu riziku
… ali katkad nema pomoći kad je najviše trebamo
Godine 1964. Kitty Genovese šetala je ulicama New Yorka na povratku kući. Napao ju je
nepoznati muškarac. Ubodena je noţem i silovana za samo 30 min.
Vikala je i plakala: “Ima noţ…Pomozite mi… Umirem”.
U 38 obliţnjih stanova ĉuli su je kako pomaţe. Samo je jedna osoba pozvala policiju. No nitko od
stanara joj nije došao pomoći.
Najprije pojasnimo pojmove:
Što je altruizam?
Altruizam, je ĉin dobre volje kad se ţrtvujemo za dobrobit drugog bez oĉekivanja nagrade ili
bilo koje druge protunaknade.
Ponašanje za-društvo je ĉin ponašanja koje za cilj ima dobrobit druge osobe.
Ako NE OSJEĆAŠ empatiju za nekog tko je u nevolji:
Nećeš mu pomoći ako ti to nije u interesu
Ali je li ovo altruizam?
Ljudi koji osjećaju empatiju imaju i jak motiv - pomoći drugima.
ALI, ponekad su ljudi voĊeni egoistiĉnim motivom - tj. ţele osjetiti “radost pomaganjaAltruizam+ Pomaganje
Pokušajmo odgovoriti na pitanje:
Zašto je ljudska vrsta agresivna?
Ako nam netko ne pruţi pomoć kad trebamo, je li i to agresija?
Ipak smo svjesni da ljudi i pomaţu druge…
Postoji li uopće altruizam?
Kad se ljudi zalaţu za-društvo, dobiju nešto zauzvrat:
Barem nejasani i topli osjećaj.
59
Moţeš li zamisliti situaciju u kojoj si se ţrtvovao ili u kojoj bi se mogao ţrtvovati za drugoga bez bilo koje naknade?
Altruizam je suprotan sebiĉnosti (egoizmu, ego –lat. Ja).
Empatija – altruistiĉki model - sposobnost osjeća drugog bića; identifikacija sa osjećajem druge osobe, njegovih misli i
ponašanja
Priĉa o bogatašu i prosjaku. Bogataš mu je dao novĉić i nastojao je da ga drugi vide kako daruje siromšnoga kako bi ga
hvalili. Dakle, razliĉiti su razlozi pomaganja. A razmišlja li prosjak o razlozima ili jednostavno uzme novĉić?
Pitanja koja sebi postavljamo…
Kad ljudi pruţaju pomoć pitaju se:
Zašto ova osoba treba moju pomoć?
ProsuĊivanje: odgovornost i kontrola
Je li ta osoba odgovorna za svoju situaciju?
Ima li kontrolu nad svojom nesrećom?
Odgovornost ţrtve… je li nas to opravdava da ne pomognemo?
Egoizam – (ego – ja) = sebiĉnost
Altruizam i savjesnost
Naĉelo altruizma i savjesnosti naziva se i naĉelom primenjivanja jednakih mjerila. Starokineski termini za altruizam i
savjesnost su dţung (忠, zhōng) i šu (恕, shù) pa se ovo naĉelo naziva u Kini i naĉelom dţung-šu.
Naĉelo altruizma i savjesnosti ima dve formulacije: pozitivni (altruizam) i negativni (savjesnost). Pozitivna formulacija
(dţung) glasi: Pomozi drugima da ostvare ono što ti ţeliš da za sebe ostvariš. Na pitanje postoji li jedna reĉ koja ĉovjeku
moţe biti vodiĉ kroz cijeli ţivot, Konfucije je rekao da je to šu. Savjesnost (šu), negativna formulacija ovog naĉela, glasi:
Ono što ne ţeliš sebi, ne ĉini drugima. Bit ovog naĉela identiĉna je sa idejom koju više stotina godina kasnije na Zapadu
srećemo u Novom zavjetu i potom u ĉuvenom Kantovom (njem. filozof) kategoriĉkom imperativu – da pojedinac uzima
sebe kao merilo vlastitog ponašanja i da na taj naĉin poštuje osnovni moralni zakon.
Poplava
Jednom je rijeka poplavila neko selo. Ljudi su bjeţali i napuštali svoje domove. Samo je Ivo odbijao napustiti svoju kuću.
Došli su njegovi susjedi i rekli mu neka ide s njima dok se još moţe pobjeći pred nabujalom rijekom. On ih je odbio i
rekao da će njega Bog spasiti. Zato se samo molio Bogu i odbio je poći s njima.
Kad je rijeka još malo porasla došli su susjedi po drugi put i zvali ga da ide s njima dok se još moţe. Opet ih je odbio i
rekao je da će njega Bog spasiti. Zato se molio Bogu i odbio je poći s njima.
Rijeka je i dalje rasla i Ivo je sada već sjedio na krovu svoje kuće kad su došli njegovi susjedi u ĉamcu i zvali ga da poĊe
s njima. Odbio ih je i rekao da će njega Bog spasiti. Zato je ostao na krovu, molio se Bogu i odbio je poći s njima.
Rijeka ga je odnijela i završio je u Raju kod Boga. Tamo se poţalio i rekao mu: "Dragi Boţe, toliko sam ti vjerovao i
molio se, a ti me nisi spasio od nabujale rijeke. Zašto si mi to uĉinio? Zašto mi nisi pomogao?"
A Bog mu je odgovorio: "Kako moţeš reći da ti nisam pomogao kad sam tri puta slao ljude da te spase, a ti si ih svaki
puta odbio i nisi htio poći s njima."
Princip pijetla
"Ako u neĉemu ne uspijevamo to je zato što tome problemu ne posvećujemo dovoljno paţnje."
Zašto se slijedeća priĉa zove Princip pijetla? Zato jer ta metafora pokazuje što je potrebno napraviti da bi se ostvario
cilj koji postavimo pred sebe. Postajemo bolji u onome što radimo. Ono što koristimo jaĉa, a ono što ne koristimo
zakrţlja. Moţemo se usavršiti u bilo ĉemu ako tome posvetimo dovoljno vremena.
"Neki je bogati trgovac naruĉio kod jednog slikara zanimljivu sliku. Slika je trebala predstavljati samo jednog pijetla, ali
što je moguće savršenije. Poslije narudţbe trgovac je ĉekao više godina, a da nije slikara niti vidio niti ĉuo što o njemu.
Napokon mu dosadi ĉekanje i ode da vidi šta je sa slikom. No od slike nije bilo još ništa. Slikar ponudi trgovcu da sjedne,
a on se dade na posao. Za ĉetvrt sata slika je bila gotova. Umjetnina! Bez prigovora! Trgovac je bio oduševljen! No kad
je došao red da plati zabezeknuo se kad je ĉuo ogromnu svotu koju se slikar usudio traţiti za posao od ĉetvrt sata.
Razljutio se i nije htio platiti. No slikar pokaţe na gomilu papira što je stajala u sobi, velika kao ĉovjek. Na svakom je
komadu papira bila slika pijetla. "Ove sam slike", reĉe umjetnik, "tri godine crtao da bih se uvjeţbao i samo tom dugom
60
vjeţbom stekao sam spretnost te mogu u tako kratkom vremenu, kao što ste vidjeli, naslikati tako lijepu i savršenu sliku.
Moram dakle primiti plaću i za vrijeme moje duge pripreme." Trgovac je uvidio da slikar ima pravo i platio mu raĉun."
29. VRLINA: ŢRTVA, LJUBAV
Poučna priča
Odgovori na slijedeća pitanja :
1. Nabroji pet najbogatijih ljudi na svijetu.
2. Nabroji zadnjih pet osvajaĉa Olimpijskih medalja u trĉanju na 100 m.
3. Nabroji zadnjih pet pobjednica Miss Hrvatske.
4. Nabroji desetoro ljudi koji su osvojili Nobelovu nagradu.
5. Nabroji 20 glumaca koji su dobili Oskara.
6. Nabroji 10 politiĉara koji se bore za boljitak svijeta.
U ovom trenutku, nitko od nas se ne sjeća ovih utjecajnih osoba.
Ovo nisu drugorazredni uspjesi. Svi su oni najbolji u svojim granama.
Ali slava nestaje. Nagrade izblijeĊuju. Uspjesi se zaboravljaju.
Medalje i diplome nestaju zajedno sa svojim vlasnicima.
Evo drugih pitanja :
1. Nabroji petoro uĉitelja koji su ti pomagali u školi.
2. Nabroji troje prijatelja koji su ti pomogli kroz teška vremena.
3. Nabroji petoro ljudi koji su te nauĉili neĉemu korisnom.
4. Misli o nekoliko ljudi koji su te naveli da se osjećaš poţeljnim i posebnim.
5. Nabroji petoro ljudi koji uţivaju u druţenju s tobom.
6. Nabroji 20 heroja ĉije te priĉe nadahnjuju.
Lakše ?
Pouka:
Ljudi koji uzrokuju promjene u tvojem ţivotu nisu oni koji imaju najviše novaca, nagrada ili priznanja.
To su oni kojima je stalo.
Ljubav moţe opisivati kao snaţan osjećaj privrţenosti, osjećaj koji pruţa najintenzivniji osjećaj bliskosti. U govoru
obiĉno oznaĉava meĊuljudsku ljubav, no ona moţe oznaĉavati ljubav prema drţavi, cilju, sportu itd.
Školski rad:
Hvalospjev ljubavi
Kad bih sve jezike ljudske govorio
i anĊeoske,
a ljubavi ne bih imao,
bio bih mjed što jeĉi
ili cimbal što zveĉi.
Kad bih imao dar prorokovanja
i znao sva otajstva
i sve spoznanje;
i kad bih imao svu vjeru
da bih i gore premještao,
61
a ljubavi ne bih imao - ništa sam!
I kad bih razdao sav svoj imutak
i kad bih predao tijelo svoje da se saţeţe,
a ljubavi ne bih imao -
ništa mi ne bi koristilo.
Ljubav je velikodušna,
dobrostiva je ljubav,
ne zavidi,
ljubav se ne hvasta,
ne nadima se;
nije nepristojna,
ne traţi svoje,
nije razdraţljiva,
ne pamti zlo;
ne raduje se nepravdi,
a raduje se istini;
sve pokriva, sve vjeruje,
svemu se nada, sve podnosi.
Ljubav nikad ne prestaje.
Prorokovanja? Uminut će.
Jezici? Umuknut će.
Spoznanje? Uminut će.
Jer djelomiĉno je naše spoznanje,
i djelomiĉno prorokovanje.
A kada doĊe ono savršeno,
uminut će ovo djelomiĉno.
Kad bijah nejaĉe,
govorah kao nejaĉe,
mišljah kao nejaĉe,
rasuĊivah kao nejaĉe.
A kad postadoh zreo ĉovjek,
odbacih ono nejaĉko.
Doista, sada gledamo kroza zrcalo,
u zagonetki,
a tada - licem u lice!
Sada spoznajem djelomiĉno,
a tada ću spoznati savršeno,
kao što sam i spoznat!
A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav
- to troje -
ali najveća je meĊu njima ljubav.
Sv. Pavao
Pojasni:
1. LJUBAV JE STRPLJIVA
2. LJUBAV JE DOBROSTIVA
3. LJUBAV JE DAREŢLJIVA I PLEMENITA
4. LJUBAV JE PONIZNA
5. LJUBAV POŠTUJE DRUGOGA
6. LJUBAV JE NESEBIĈNA
7. LJUBAV JE LJUBAZNA.
8. LJUBAV JE VELIKODUŠNA
9. LJUBAV JE ISKRENA
Ţrtva je ĉin ljubavi
62
Ţrtva - ţrtvovanje, odricanje od neĉega kako bismo svojom ţrtvom nekome pomogli, nekoga usrećili i/ili na koji drugi
naĉin ţrtvom ĉinili drugima dobro. Dakako, ne oĉekujući ništa zauzvrat. Povijest je prepuna ne samo pojedinaca već i
ĉitavih naroda koji su se ţrtvovali, podnijeli muĉeništvo za slobodu, sigurnost i samostalnost svojih potomaka, ţeleći
uĉiniti njihovu budućnost koliko-toliko svijetlom, nadajući se kako će i njihova djeca ići istim stopama. Ţrtvovanje
podrazumijeva i odupiranje trendovima; pokušaj da se ne postane robovima materijalnih stvari koje nas okruţuju, a koje
nisu od tolikog znaĉenja za ljudsku egzistenciju. Tom ţrtvom kontroliramo svoju površnost, ali i jaĉamo svoj duh. S
druge pak strane ţrtva nosi i negativan predznak. U prvom redu mislimo na ţrtve nasilja, bilo da se ono dogaĊa u obitelji,
u školskim i fakultetskim klupama ili na radnome mjestu. Takvo je nasilje za svaku osudu u bilo kojem društvu, bilo ono
fiziĉko ili psihiĉko.
Upamti! Ako ne dobiješ ono što ţeliš, ponekad je to ĉudesan udarac sreće.* Uĉi pravila tako da znaš kako ih na kraju
usvojiti! * Nemoj dozvoliti da zbog malog nesporazuma izgubiš prijateljstvo! * Kad shvatiš da si pogriješio, odmah
poduzmi korake da to ispraviš! * Provedi svaki dan neko vrijeme sam! * Budi otvoren za promjene, ali nemoj izgubiti
svoje vrijednosti! * Zapamti da je šutnja ponekad najbolji odgovor! * Atmosfera ljubavi u Tvojoj je kući temelj Tvog
ţivota.* Podijeli svoje znanje! To je put da postaneš besmrtan. * Jednom godišnje idi gdje nisi bio nikad prije! * Zapamti
da je najbolji odnos onaj u kojem vaša ljubav jednoga za drugo prekoraĉuje vaše potrebe jednoga za drugim! * Prosudi
svoj uspjeh po onome ĉega si se morao odreći da bi ga postigao!
Uţivaj svom predanošću u ljubavi i umijeću kuhanja! * Daj ljudima više nego što oĉekuju i ĉini to rado!
Nauĉi svoje omiljene stihove napamet! * Ne vjeruj svemu što ĉuješ, ali daj što imaš! * Ako kaţeš “volim Te” budi iskren!
* Kada nekome kaţeš “ţao mi je”, gledaj ga u oĉi! * Budi bar šest mjeseci zaruĉen prije nego se oţeniš! * Vjeruj u
ljubav na prvi pogled! * Nemoj se smijati snovima drugih ljudi! * Voli duboko i strasno! To Te moţe povrijediti, ali je
jedini naĉin da ţiviš punim ţivotom! * U sukobu se bori fer! Ne upotrebljavaj ruţne rijeĉi! * Ne cijeni ĉovjeka po
njegovim roĊacima! * Govori polako, ali misli brzo! *Kada Ti postave pitanje na koje ne ţeliš odgovoriti, nasmiješi se i
pitaj “Zašto pitaš”? * Nazovi svoju majku! * Kaţi “na zdravlje” kada netko kihne! * Kad postaneš svjestan svoje
pogreške, priznaj je i uĉi iz nje, za svoju budućnost. * Smij se dok telefoniraš! Osoba s kojom razgovaraš ĉut će to u
Tvom glasu. * Vjenĉaj se s osobom s kojom rado razgovaraš! Kad ostariš ova će se sposobnost isplatiti kao i sve druge.
* Ĉitaj više knjiga i gledaj manje TV! * Ţivi dobrim i ĉasnim ţivotom! Kada ostariš, moći ćeš se osvrnuti i još jednom
uţivati u ţivotu. * Imaj povjerenja u Boga, ali zakljuĉaj auto! * Vrlo je vaţno imati atmosferu punu ljubavi. Uĉini sve što
moţeš da stvoriš miran i harmoniĉan dom. * Govori o sukobima s ljudima koji su Ti dragi, imaj na umu samo trenutnu
situaciju . * Ne govori o prošlosti! * Ne zaboravi ĉitati izmeĊu redova! * Podijeli svoje znanje tako da moţeš drugima
pomoći da napreduju! * Budi briţljiv prema našem planetu! * Moli se, jer molitva ima neprocjenjivu moć! * Ne prekidaj
nikoga dok Te hvali! * Staraj se o vlastitom ţivotu! * Ne vjeruj nikome tko Te ne gleda u oĉi dok Te ljubi!Ako zaraĊuješ
mnogo novaca, upotrijebi ga da drugima za ţivot pomogneš! Ovo je najveća korist koja se od novca moţe imati. *Imaj
na umu da je Tvoj karakter tvoja SUDBINA!
30 SREĆA, DUŠEVNI MIR, ZADOVOLJSTVO
Sreća, uţitak su emocionalna stanja u kojima smo zadovoljni. Definicija sreće je jedan od najvećih problema.
Predloţene definicije ukljuĉuju slobodu, sigurnost, poloţaj u društvu, materijalna dobra, unutarnji mir i tako dalje.
Rijeĉ zadovoljstvo se ĉesto koristi za izraţavanje tjelesnog osjećaja, dok se sreća koristi s dubljim smislom, unutrašnjim
osjećajima. Sreća traje duţe od brzo prolaznog zadovoljstva, te se ĉesto promatra kao neprocjenjiva. Ona moţe doći kao
posljedica pomno planirane situacije, moţe biti uzrokovana dobrotom drugih, ili situacija koje se osjećaju kao pozitivne i
vrijedne. Mnogo uvrjeţenije mišljenje za sreću je to da je uzrokovana cjelokupnim ţivotom i svjetonazorom.
Nije nesretan onaj koji malo ima, nego onaj koji ţeli više.
Simbol mira
Budisti i sreća. Budisti napominju da su uzrok nesreće-oĉekivanja; u ljudima postoji nešto što ih tjera da imaju nerealna
oĉekivanja
Poslovice
Afganistanske poslovica: "Dvije stvari ĉovjek mora imati da bi uspio u ţivotu. Prvo je sreća: to je ono kad se ĉovjeku
63
pruţi povoljna prilika. Drugo je pamet: ona ĉovjeku omogućuje da iskoristi povoljnu priliku."
Talijanska poslovica: "Sjećanje na patnju udvostruĉuje sreću."
Japanska poslovica: "Sreća pomogne nekad - rad uvijek."
Kineska poslovica: "Ĉovjek je sretan onoliko koliko je sposoban usrećiti druge." , "Kad nam se sreća smiješi sretnemo
prijatelje; kad nam okrene leĊa sretnemo lijepu ţenu." "Velika sreća dolazi s neba; mala sreća dolazi od ĉovjeka."
Latinska poslovica: "Svako je kovaĉ vlastite sreće.", "Sreća mnogima daje previše, a nikome dosta."
"Sreća je slijepa." , "Sreća se okreće. Kolo sreće se okreće.", "Sreću ćeš brţe naći nego je zadrţati.".
Njemaĉka poslovica: "Tko ima sreću nije mu potreban razum; tko ima razum potrebna mu je sreća."
Perzijska poslovica: "Tko nikad nije volio, nije nikad bio sretan."
Rumunska poslovica: "Lako je biti bogat, teško je biti sretan."
Ţivotne orijentacije
Ameriĉki filozof Erich Fromm govori o ovim orijentacijama:
Primalaĉka orijentacija (usvajanje)
Pozitivan vid Negativan vid
usvajanje Pasivan, bez inicijative
prijemljiv Bez vlastitog stava, bezliĉan
Socijalno prilagoĊen Bez samopouzdanja, voli sluţiti, slušati
pouzdan lakovjeran
Izrabljivaĉka orijentacija (uzimanje)
Pozitivan vid Negativan vid
Aktivan Izrabljivaĉki
Sposoban za inicijativu Agresivan
Impulzivan, nagla reakcija Nagao
Samouvjeren Arogantan, bahat
Zgrtaĉka orijentacija (oĉuvanje)
Pozitivan vid Negativan vid
Praktiĉan i ekonomiĉan Bez mašte, škrt
Rezerviran, zatvoren Hladan
Uredan Pedantan, sitniĉav
Trţišna orijentacija (razmjenjivanje)
Pozitivan vid Negativan vid
Sposoban da se mijenja Nestalan
Otvoren Bez principa i moralne vrijednosti
Djelatan Pretjerano aktivan
Tolerantan Indinferentan
Velikodušan Rastrošan
Sklon eksperimentu Bez cilja
Što je čovjekovo najveće dobro (bogatstvo)?
Ideja za ovu temu ima porijeklo u jednom tekstu poznatog bostonskog rabina doktora Jošue Liebmana;
Kao mlad rabin odluĉio je napraviti listu najvećih dobara za ĉovjeka… I lista izgleda ovako:
Zdravlje, ljubav, talenat, moć (poloţaj), bogatstvo, slava.
Sav sretan i ponosan , svoju listu je odnio jednom starom rabinu.
„Izuzetna lista” - odgovorio mu je mudri starac - „I sve usporedbe su u dobrom redu, ali si propustio nešto bez ĉega
tvoja lista gubi svoj smisao i pravu vrijednost”.
Stari rabin je uzeo olovku i precrtao svih šest lijepih i vaţnih rijeĉi i upisao dvije rijeĉi kao najveća ĉovjekova dobra u
ţivotu. Te rijeĉi su bile: duševni mir.
Talenat i zdravlje imaju mnogi. Bogatstvo je svakidašnja stvar ; slava nije rijetka - ali duševni mir nemaju baš mnogi
64
To posebno stanje unutrašnjeg mira se ne moţe postići nikakvim brzim, umjetnim naporima. Bavljenjem plemenitim
poslovima - literatura, muzika, umjetnost mogu doprinijeti da se unese neka harmonija u ĉovjekov ţivot i da se ţivot
uljepša. Ali sve to nije jamstvo. Pouzdano se zna da se duševni mir ne moţe postići u neobuzdanoj trci za bogatstvom i
da se ne moţe kupiti novcem..Ni ljubav nije uvijek jamstvo za unutarnji mir.
U ĉemu su uzroci te nedostiţnosti ili teške dostiţnosti , toga najvećeg ljudskog dobra? Moţda je to malo ĉudno za nas -
svuda i na svakom mjestu uĉe nas koje su, i kakve trebaju biti naše obveze i naši stavovi prema drugima - i dok se vrlo
rijetko spominju koje obaveze i kakve odnose trebamo imati prema sebi, a ti odnosi prema sebi su ĉesto mnogo sloţeniji.
Veliki broj ljudskih bića ţivi u nezadovoljstvu i sa osjećajem promašenosti. Ova osjećaj se najĉešće formira
dramatiziranjem i preuveliĉavanjem nekih vrlina i osobina koje ima netko u neposrednoj ili široj okolini - i u usporedbi s
njima imamo osećaj bezvrijednosti.
Jedini put do pravilnog stava prema sebi je da sebe uporeĊujemo sa sobom - da trĉimo protiv svoga sata, da igramo uz
svoju muziku, pratimo jesmo li danas bolji nego što smo bili juĉer i hoćemo li sutra biti bolji nego što smo danas. Sebe
moramo prihvatiti sa svim svojim manama i vrlinama, sa svim svojim promašajima i sa svim svojim uspjesima. Moramo
uvijek imati u vidu da svako ljudskog bića da ima mogućnost da se mentalno i moralno razvije i usavršava cijelog svog
ţivota.
Ataraksija (grĉki: ataraxia, od prefiksa "a-" i tarasein, uznemiravati) je starogrĉka rijeĉ koja znaĉi: duševni mir, osjećaj
smirenosti, neuznemirenosti.
Mnogi su grĉki mislioci govorili da je ataraksija najveće dobro koje ĉovjek u ţivotu moţe postići; ona je takoĊer cilj
filozofije, tj. ţudnje za mudrošću: mudrac je onaj koji je postigao duševni mir, a ne onaj koji je postigao spoznaju svijeta.
Domaći rad:
PronaĊite idealne orijentacije i napravite svoju tablicu:
Pozitivne orijentacije
Pokušaj na donjim fotografijama odrediti raspoloţenje, orijentacije, planove… autora. Svakoj slici daj naslov.
65
_________________________________________________________________________________________________
________
31. RADIONICA + VJEŢBA
Predrasude: Postupak - Devet ljudi plove na splavu na otvorenom moru. Oni ne znaju gdje se toĉno nalaze.
Splav je premali za sve njih. Ĉetvoro njih mora biti baĉeno u more. TKo će to biti i zašto?
Svaki uĉesnik dobiva karticu sa informacijama o liku koji treba glumiti.
Ovo nije samo igra uloga, već i stvar poistovjećivanja sa likom pronalazeći razloge zašto baš taj lik zasluţuje više od
drugih da preţivi. Oni se uvijek moraju izraţavati u prvom licu – «Ja». I situacija i ulog su naznaĉeni na kartici. Tokom
ove prve faze od deset minuta mora biti potpuna tišina.
Uĉenici rade u grupama. Svaka grupa odluĉuje koga treba spasiti na osnovu argumenata svakog pojedinca. Da bi se
pojaĉala interakcija, svaka osoba ne samo da mora braniti sebe, već i napadati druge. MeĊutim, zajedniĉku odluku treba
donijeti za desetak minuta.
Ciganin koji je upravo izašao iz zatvora.
35-godišnji dekorater, neoţenjen, aktivan u
politiĉkim pokretima.
HIV pozitivna prostitutka Starica , udovica, koja putuje u rodnu zemlju sa
svojom ušteĊevinom kako bi ponovo vidjela svoga
sina.
Ruski pijanista, otac dvoje djece. Engleski pijani «panker»
15-godišnji tinejdţer, dobitnik vaţne knjiţevne Stari poznati ameriĉki igraĉ bejzbola.
nagrade.
Ambasador koji radi za UJEDINJENE NACIJE Mlada majka sa slomljenom nogom
Vojnik
66
Priča o ţivotu
Sin i njegov otac su bili na planinarenju. Odjednom, sin se potepne, ozlijedi se i zaviĉe: "Uaaaahhh !!!"
Na njegovo iznenaĊenje, zaĉuje ponavljajući glas, negdje u planini: "Uaaaahhh !!!"
Znatiţeljan, zaviĉe: "Tko si ti ?"
Dobije odgovor: "Tko si ti ?"
Tada zaviĉe na planinu: "Divim ti se !"
Glas odgovori: "Divim ti se !"
Ljutit zbog odgovora, zaviĉe: "Kukavico !"
Dobije odgovor: "Kukavico !"
Pogleda oca i upita: "Što se dogaĊa ?"
Otac mu se nasmije i reĉe: "Sine, obrati pozornost."
Ĉovjek zaviĉe: "Ti si pobjednik !"
Glas odgovori: "Ti si pobjednik !"
Djeĉak je iznenaĊen, ali ne shvaća.
Tada mu otac objasni:
"Ljudi ovo nazivaju JEKA, ali zapravo je ovo ŢIVOT.
Vrati ti natrag sve što kaţeš ili uĉiniš."
Naš je ţivot jednostavno odraz naših akcija.
Ako ţeliš više ljubavi u svijetu, stvori više ljubavi u svome srcu.
Ako ţeliš više sposobnosti svojoj momĉadi, poboljšaj svoje sposobnosti.
Ova se veza odnosi na sve, u svim aspektima ţivota;
Ţivot će ti vratiti sve što si mu dao.
32. SAVJEST
„Katkad se trzam i htio bih pobjeći; ali kamo da bjeţim? Na koje bih mjesto mogao sa sigurnošću pobjeći? Na koje
brdo? U koju spilju?... Kakvim zidinama da se okruţim?.. Ĉemugod htio pobjeći ĉovjeĉe, moţeš, osim vlastitoj savjesti.“
Sv- Augustin
Oblici savjesti:
- prethodna savjest (kad unaprijed prosuĊujemo o dobrom i zlom)
- skrupulozna savjest pretjerano preispitivanje svojih radnji pa nam stvara strah od bilo kakvog djelovanja (nedostatak
samopouzdanja).
- nedosljedna savjest npr. kad u autobusu ustajemo trudnici, ali ne i starijoj ţeni popustljiva savjest kad iako ispravno
prosudimo, odustajemo zbog slabog karaktera, slabe volje ili nam je teško ostati u tome do kraja
- naknadna savjest (vrednovanje našeg djelovanja, predbacivanje za uĉinjeno djelo i griţnja savjesti, nemir;
pohvala samom sebi, ponos)
- neispravna savjest nastaje iz neispravnih naĉela, to je nedostatak u spoznaji (neobrazovanost, predrasuda, idoli...)
- površna savjest kada se u djelovanju drţimo jedno a zanemarujemo drugo naĉelo popustljiva savjest kad iako ispravno
prosudimo, odustajemo zbog slabog karaktera, slabe volje ili nam je teško ostati u tome do kraja
Sredstva oblikovanja savjesti
- tradicija
- norme
- vlastito iskustvo
- moralne osobe kao uzori
- Boţja rijeĉ
Naĉini oblikovanja savjesti
- otvaranjem i spremnošću za dijalog
- spremnost da se ispriĉamo
67
- spremnost da se popravimo
- spremnost da se mirno primi kritika
Školski rad:
Savjest je svijest o pogrešci, savjest je osjećaj krivnje ili ponosa. Daj primjere.
Znaš li da postoji civilno sluţenje vojnog roka iz razloga savjesti (vjera)?
Sjeti se Antigone. U ĉemu je pogriješila? Kako bi ti postupio?
Ne ĉinite nikad ništa što bi se protivilo vašoj savjesti, ĉak ako to od vas i drţava traţi.
A. Einstein
Prava vrijednost
Postoji priĉa o ĉovjeku koji se naljutio na svoju trogodišnju kćer jer je uništila ukrasni papir za umatanje
darova.
Nisu imali novaca, i ĉovjek je postao isfrustriran kada je djevojĉica pokušala zamotati kutiju koju je mislila
staviti pod drvce.
Kakogod, slijedećeg jutra mu je kćerkica donijela poklon i rekl: "Ovo je za tebe, tatice."
Ĉovjek je bio posramnjen svojim juĉerašnjom reakcijom, ali se ponovno naljutio kad je uvidio da je kutija
prazna.
Izgalamio se na nju govoreć: "Zar neznaš da kada nekome daš poklon, unutra treba biti nešto ?!" Malena
djevojĉica ga je pogledala sa suzama u oĉima i zaplakala, Ttatice, kutija nije prazna. Otpuhnula sam
poljupce unutra. Svi su za tebe tatice."
Ĉovjek je bio slomljen. Stavio je ruke oko svoje kćerkice, i molio za oproštaj.
Ubrzo nakon toga, u automobilskoj je nesreći djevojĉica poginula. Otac djevojĉice je ĉuvao poklon mnogo
godina, i svaki puta kada bi bio obeshrabren, uzeo bi poljubac iz kutije i sjetio se ljubavi koju je djevojĉica
stavila u kutiju.
U stvarnom smislu, svatko od nas, kao ljudska bića, dobili smo zlatnu kutiju napunjenu bezuvjetnom ljubavlju
i poljupcima...
od naše djece, obitelji, prijatelja, i Boga. Ne postoji veća imovina koju ĉovjek moţe imati, više vrijednija od
ljubavi.
33. PRIRODNO I POZITIVNO PRAVO - PRAVEDNOST – TOLERANCIJA
Prirodno pravo je pravo što ga svaki ĉovjek ima na osnovi prirodnog reda stvari, odnosno na osnovi ljudske prirode, a
još je u antici smatrano osnovom svakog pozitivnog prava.
Prirodno pravo je u raznim epohama smatrano izvorom, utoĉištem i osloncem ideje pravednosti koja ljudima garantira
ţivot primjeren njihovom dostojanstvu.
U suvremenim okolnostima na prirodno pravo se preteţno pozivaju politiĉki pokreti i snage koje nastoje pokazati
nelegitimnost pojedinih poredaka ili svjetskog poretka u cjelini, što je posljednjih desetljeća posebno karakteristiĉno za
razliĉite globalne pokrete ekološkog i mirovnog profila.
Pozitivno pravo izraţava drţavnu suverenost pretoĉenu u zakon, to jest, oznaĉava njenu volju.
Pojam graĊanske neposlušnosti oznaĉava svjestan, nenasilan politiĉki ĉin suprotan zakonu sa ciljem da se izazove ili
promjena zakona protiv kojeg se protestira ili politiĉke aktivnosti aktualne vlasti. Ideja graĊanske neposlušnosti potjeĉe
iz anglo-ameriĉke politiĉke tradicije, a najpoznatiji su primjeri borba Martina Luthera Kinga za prava Crnaca i protesti
protiv rata u Vijetnamu. Ĉinom graĊanske neposlušnosti manjina prisiljava većinu da razmotri hoće li prihvatiti njene
legitimne zahtjeve. Iako je graĊanska neposlušnost u pravilu nenasilna manifestacija ona moţe sadrţavati odreĊeni
simboliĉni oblik nasilja kao što su blokade prometnica ili ritualno uništavanje drţavnih i politiĉkih simbola. GraĊanska
neposlušnost poĉinje kad se iscrpe svi legalni, zakonski oblici za uklanjanje nepravde.GraĊansku neposlušnost treba
razlikovati od legalnih oblika protesta kao što su štrajkovi.
Pojam anarhija postoji još u staroj Grĉkoj. Grĉki filozofi upotrebljavali su ovaj pojam za oznaĉavanje kaosa izobliĉene
demokracije, odnosno kao sinonim za bezvlašće i odsustvo zakona.
68
Krajem 19. i poĉetkom 20. stoljeća u okviru anarhistiĉkog pokreta javlja se ideja "propagande djelom", koja je donijela
dva desetljeća politiĉkih atentata i pokušaja skretanja paţnje javnosti na probleme unutar društva i drţave kroz politiĉko
nasilje.
Pripadnici najratobornijih anarhistiĉkih organizacija napadaju i uništavaju trgovine i poslovne prostore multinacionalnih
kompanija i institucija koje su glavni nosioci ekonomske globalizacije, uz obrazloţenje da je ekonomska šteta i udar na
profit jedini jezik koji razumije globalni kapitalizam. Na masovnim antiglobalistiĉkim protestima kao posebno ţestoka
iskazuje se anarhistiĉka organizacija "Black Block" u ĉijem se proglasu poziva na stvaranje pokreta protiv
korporacijske i drţavne tiranije u Americi i ĉitavom svijetu Podrţavajući smrtnu kaznu, militarizam, korporacije i
smanjujući javnu potrošnju ove stranke su,. dokazale da stavljaju profit iznad ljudi. Iz proglasa organizacije "Black
Block" moţemo uoĉiti razliku izmeĊu graĊanske neposlušnosti i radikalnog anarhizma. Dok se metodom graĊanske
neposlušnosti naglašavaju tolerancija i nenasilje, militantni anarhizam naglašava agresiju i uništavanje. "Black Block"
diskreditira anarhistiĉki pokret i pojaĉava predrasude o anarhistima kao nasilnicima koji proizvode kaos i nered.
Pozitivna strana tekovina anarhistiĉkog djelovanja je i zalaganje za uklanjanje pogubne tendencije tehnologije da se
ljudski rod izolira od prirodnog okoliša gledajući na prirodu kao na nešto što postoji samo zato da bismo mi njome
vladali. Posljednjih dvadesetak godina globalnom porastu popularnosti anarhizma, osobito meĊu mladom populacijom,
doprinio je muziĉko-subkulturni punk rock pokret koji, na nivou poruka i ikonografije, preuzima anarhistiĉke ideološke
obrasce. Za kraj parafrazirajući gurue punka Sex Pistolse moţemo zakljuĉiti da anarhizam moţda predstavlja "najveću
rokenrol prijevaru" i iluziju u onoj mjeri, u kojoj je, na današnjem stupnju ĉovjekovog razvoja, iluzija i sama ideja
potpune slobode.
Predrasuda
Predrasuda je stvaranje suda unaprijed, donošenje odluke o nekoj osobi ili grupi ljudi bez odgovarajuĉeg znanja o njima.
Mišljenje opterećeno predrasudama je zasnovano na stereotipima. Predrasuda je uvjerenje ili stav.
Stereotipi
Stereotipi su uvjerenja kako neka skupina ljudi posjeduje stanovite istovrsne kvalitete:
npr. Braĉani su škrti, crnci su dobri sportaši, Dalmatinci su lijeni i sl.
Stereotip je jako pojednostavljena generalizacija o nekoj ljudskoj grupi, koja ne uviĊa individualne razlike. Ĉak i
pozitivni stereotipi, kao na primjer onaj da su stanovnici Azije dobri u matematici i kompjuterima, imaju negativni
utjecaj.
Diskriminacija je ponašanje koje moţe proisteći iz predrasuda. Diskriminacija predstavlja negiranje pravde i poštenog
odnosa prema nekome na mnogim poljima, ukljuĉujući zaposlenje, stanovanje i politiĉka prava.
Netrpeljivost znaĉi predrasudu i/ili diskriminaciju prema jednom ili svim ĉlanovima neke pojedine grupe, zasnovana na
negativnom shvatanju njihovih vjerovanja i prakse, ili na negativnim grupnim stereotipima.
Rasizam je je predrasuda i/ili diskriminacija zasnovana na mitu o
rasi. Rasisti vjeruju da su neke grupe po roĊenju superiornije od
drugih i, u ime zaštite svoje rase od "zagaĊenja," oni pravdaju
dominaciju nad drugim rasama koje smatraju inferiornijim od
svoje, i njihovo uništenje.
Etnocentrizam - Praksa nesvjesnog ili svjesnog privilegiranja
izvjesnih etniĉkih grupa nad drugima. Ovo podrazumijeva
prosuĊivanje o ostalim grupama na osnovu vrijednosti vlastite
grupe.
Multikulturalnost - Praksa priznavanja i poštovanja razliĉitih
kultura, religija, rasa, etniĉkih grupa, stavova i mišljenja unutar sredine.
Tolerancija - Prihvaćanje i otvorenost uma prema razliĉitim praksama, stavovima i kulturama; ne znaĉi obavezno
saglašavanje sa razlikama.
Antisemitizam je oblik vjerske netrpeljivosti. To je predrasuda ili diskriminacija protiv Ţidova, zasnovana na
negativnim idejama o njihovim religioznim vjerovanjima i praksi i/ili na negativnim grupnim stereotipima.
Seksizam je predrasuda ili diskriminacija zasnovana na spolu.
Predrasude
«Karakter muškarca je aktivan i ekspanzivan. Muškarac je onaj koji je nemiran, unutarnje nezadovoljan. Zadovoljstvo
mu moţe pruţiti jedino aktivnost. Nasuprot tome, ţena je pasivna i kontemplativna. Muškarcu dolikuje herojstvo, on j
agresivan i borbena priroda, ali u svojoj biti on je i grub, bezobziran i brutalan. Ţena je duševno njeţnije organizirana,
kod nje nalazimo više taktiĉnosti i tankoćutnosti, ali i više slabosti i neenergiĉnosti....» («GraĊa kao zrcalo duše»)
Stereotipi
69
Stereotipi su uvjerenja kako neka skupina ljudi posjeduje stanovite istovrsne kvalitete:
npr. Braĉani su škrti, crnci su dobri sportaši, Dalmatinci su lijeni i sl.
Školski rad:
o Primjer predrasude:
«Karakter muškarca je aktivan i ekspanzivan. Muškarac je onaj koji je nemiran, unutarnje nezadovoljan. Zadovoljstvo
mu moţe pruţiti jedino aktivnost. Nasuprot tome, ţena je pasivna i kontemplativna. Muškarcu dolikuje herojstvo, on j
agresivan i borbena priroda, ali u svojoj biti on je i grub, bezobziran i brutalan. Ţena je duševno njeţnije organizirana,
kod nje nalazimo više taktiĉnosti i tankoćutnosti, ali i više slabosti i neenergiĉnosti....» («GraĊa kao zrcalo duše»)
PronaĊi tumaĉenje tebi nepoznatih rijeĉi.
Slaţete li se s ovim tekstom?
Kako bi rekli što i kakva je ţena, a kakav je muškarac?
Postoji li tipiĉan Hrvat? Splićanin?
Koje još predrasude postoje?
Vlast i politika
Savršene upravljaĉe ljudi ne primijećuju.
Manje savršene oni vole i hvale.
Nesavršenih se boje.
Najnesavršenije preziru.
Domaći rad:
Napravi album/lentu vremena najvaţnijih stvari/ dogaĊaja/ ljudi u povijesti ĉovjeĉanstva.
Napravi album/lentu vremena najvaţnijih stvari/ dogaĊaja / ljudi u vlastitom ţivotu.
Napravi album/lentu vremena ljudi/organizacija / zemalja koji diktiraju danas dogaĊaje u svijetu
34.PROVJERA ZNANJA I RADNIH MAP
35. ZAKLJUĈIVANJE OCJENA
DOPUNA
Agresivno ponašanje (odnosno agresija) - svaka reakciju (fiziĉka ili verbalna) izvedena s namjerom da se nekom drugom
nanese šteta ili povreda bilo koje vrste..
Agresija je po znaĉenju sliĉna pojmu nasilja), koji je po svom znaĉenju uţii od pojma agresije, a definira se kao grubi napad
na drugu osobu ili osobe, koji rezultira ozljeĊivanjem ili nanošenjem fiziĉke štete tim osobama.
Po naĉinu djelovanja razlikujemo:
- Verbalnu agresiju (psovanje, vikanje, prijetnje i dr.),
- Fiziĉku agresiju koja se oĉituje u fiziĉkom napadu na drugu osobu.
Nasilje u školi ima ove elemente:
radi se o agresivnom ĉinu
postoji nesrazmjer u snazi i moći (ţrtvi je teško braniti se)
radi se o ĉinu koji se ponavlja
- moţe se raditi o fiziĉkom zlostavljanju (udaranje, guranje, potezanje i dr.), verbalnom (nazivanje ruţnim imenima,
prijetnje, ismijavanje i dr.) ili indirektnom zlostavljanju (iskljuĉenje iz grupe, ogovaranje i dr.).
Zlostavljaĉ moţe biti pojedinac ili grupa. Ne smatra se da se radi o zlostavljanju ukoliko se radi o uĉenicima podjednake
snage ili moći.
70
Mjesta gdje se nasilje meĊu uĉenicima zbiva su najšće u samoj školi, na prostoru oko šškole kao što su igrališta i sl., na putu
do škole ili na odlasku kući.
Tko su uĉenici - zlostavljaĉi?
Karakteristika tipiĉnog uĉenika-nasilnika je njegova agresivnost prema vršnjacima, ali ĉesto i prema odraslima (uĉitelji,
roditelji). Za djeĉake vrijedi da su fiziĉki jaĉi od ostalih, naroĉito od ţrtava. Obiĉno su uspješni u sportu i fiziĉkim igrama.
ţele kontrolirati i dominirati nad drugima, zabavlja ih maltretirati i povrijediti slabije. Nemaju sućuti prema svojim ţrtvama.
Traţe paţnju i imaju potrebu biti poštovani ali ne razlikuju poštovanje od straha. Vaţno im je impresionirati druge.
Nisu nesigurni i tjeskobni, iako ima pojedinaca koji su i takvi. Razdraţljivi su i impulzivni, teško podnose neuspjehe. Skloni
su laţi, ne mogu i neće prihvatiti odgovornost, nedostaje im empatije.
Relativno rano iskazuju i antisocijalna ponašanja, odaju se pušenju, opijanju, kraĊama. Postoji velika vjerojatnost da će
kasnije iskazivati kriminalno ponašanje.
Tko su uĉenici - ţrtve?
Ţrtve su u pravilu tjelesno slabija djeca od svojih vršnjaka), manje su uspješni u sportovima, bojaţljivi su i nesigurni i lako
postaju mete napada.
Druga ih djeca zadirkuju, rugaju im se, omalovaţavaju ih i sl. Ĉesto ih guraju, poteţu, udaraju i sl. Uzimaju im i razbacuju
stvari, knjige, novac.
Ĉesto su iskljuĉeni iz skupine vršnjaka, ne vole ih u grupama za igre. Dok su mlaĊi nalaze se u blizini uĉitelja ili drugih
odraslih osoba.
S uzrastom opada broj uĉenika koji su izloţeni nasilju. Nasilje meĊu starijom djecom i adolescentima moţe poprimiti
mnogo ozbiljnije oblike kao što su uporaba oruţja, ubojstva (što je naroĉito izraţeno u SAD) i ukljuĉiti napade ne samo
na djecu već i na odrasle.
Programi za prevenciju
Mjere na razini škole
- primjena upitnika o problemu nasilnik/ţrtva.
- plan nadzora uĉenika
- uvesti kontakt telefon ili kutiju za pisma, kako bi se uĉenici mogli anonimno javljati.
- suradnja s roditeljima
- formiranje grupe uĉitelja koja bi se bavila problemom nasilja, ali i drugim problemima
Domaći rad:
NOVI NAĈINI KOMUNICIRANJA I VRŠNJAĈKI ODNOSI
Mobilni telefon
Komunikacija sms porukama
- poĉetak razvoja mobilne telefonije
- komunikacija SMS porukama proširila se nevjerojatnom brzinom
- interpersonalno sredstvo
komuniciranja poslovnih
partnera i suradnika,
ĉlanova obitelji,
prijatelja i kolega
Poziv vs. Sms - tinejdţeri
- omogućuje puno brţu i dinamiĉniju izmjenu informacija
- pouzdaniji, privatniji,
- diskretniji i pristupaĉniji oblik komuniciranja
- jeftiniji
Zašto mladi ljudi najviše koriste nove naĉine komuniciranja?
- otvoreniji za promjene
- brţe uĉe i usvajaju pravila
- bolje se osjećaju koristeći takav oblik komuniciranja
- takav oblik komuniciranja doţivljavaju kao pozitivan dodatak ostalim oblicima komunikacije
Komunikacija SMS porukama meĊu tinejdţerima
71
- modni dodatak ili trend + sredstvo za zabavu
- lakoća i mogućnost slanja i primanja poruka u bilo kojem trenutku
Utjecaj mobitela na komunikaciju i vršnjačke odnose
- „lakše je izraziti emocije putem poruke nego kod izravnog kontakta s nekom osobom‟
- „korištenje mobitela omogućuje brojnije i dublje interpersonalne odnose te da - korištenje mobitela omogućuje
izgradnju boljih veza sa vršnjacima‟
- Ne zanemaruje li se, naglašavanjem SMS povezanosti meĊu djecom, izgradnja meĊuljudskih odnosa na temelju
izravnog kontakta sa vršnjacima?
Nasilje i negativne posljedice
- oblik poruke zbog koje se osoba osjeća neugodno ili joj se na taj naĉin prijeti
- problem nije u sili, već u omalovaţavanju
- stvaranje ovisnosti
Raĉunalo i Internet
- mora biti ukljuĉena i u nastavu
poticanje djece, da budu aktivni korisnici tehnologije, a ne oni koji će na nju samo automatski reagirati i prilagoĊavati joj
se
- djeca izmeĊu 5. i 7. godine
sposobna sama pokrenuti raĉunalo
i koristiti jednostavnije raĉunalne
programe kao i sluţiti se e-mailom
i koristiti programe za pisanje
Prednosti korištenja raĉunala
- ovisno o tome koje su kompjutorske aktivnosti djeci ponuĊene i koliko ĉesto ih oni
uspijevaju savladati
- matematiĉko razmišljanje, razvoj kreativnosti, visoki rezultati na testovima kritiĉkog
mišljenja i rješavanja problema kao i jeziĉnih sposobnosti, veća postignuća pri utjecaju
na svoju okolinu i promjene u njoj; bolje govorne sposobnosti i razvijenija
kooperativnost
-raĉunala pomaţu djeci da razviju sliku o sebi
Adolescenti kao korisnici Interneta
Naĉin provoĊenja online vremena (djevojĉice i djeĉaci): instant poruke (prosjeĉno 40 minuta dnevno, surfanje web
stranicama (33,5 min), downlodiranje glazbe (31,4 min), pisanje i ĉitanje e-mailova (22,2 min), chat (7,51 min), forumi
(6,58 min), neki od njih obavljaju i više radnji istovremeno (multitasking)
Nasilje putem Interneta
- anonimnost daje „velika krila“!!!!
- glavni rizici uporabe Interneta za djecu:
izloţenost uznemirujućim, neprijateljske ili epristojnim e-mail porukama,
- direktna komunikacija s osobom koja traţi neprimjerene odnose, izlaganje seksualnim sadrţajima
-zlostavljanje putem interneta pogaĊa i djevojĉice i djeĉake
-povišeni stupanj stresa nakon zlostavljanja
kako zaštiti djecu??
Uutjecaj korištenja interneta i sms poruka na kvalitetu komunikacije
- korištenje interneta povezano sa slabljenjem kvalitete komunikacije korisnika sa ĉlanovima njihovih obitelji
- utjecaj na smanjenje kruga prijatelja korisnika
- korisnici koji rjeĊe koriste Internet izvještavaju o boljim meĊuljudskim odnosima s prijateljima
- pozitivni efekti korištenja Interneta na komunikaciju, socijalno okruţenje i osobno zadovoljstvo
Neverbalna komunikacija u razredu
Općenito o komunikaciji
Proces slanja i primanja poruka izmeĊu dvije osobe, ili manje grupe osoba, s nekim efektom i nekom trenutnom
povratnom informacijom. Više od 60 % znaĉenja u meĊuljudskoj komunikaciji prenosi se neverbalno. Od toga 55 %
informacija daje izraz lica, 38 % glas, a rijeĉi sadrţe samo 7 % informacija.
Neki od najvaţnijih neverbalnih znakova su sljedeći:
72
1. Osmijeh, kada se adekvatno upotrebljava, pokazuje spremnost da se sudjeluje u razgovoru ili zadovoljstvo onim što je
rekao sugovornik.
2. Direktni kontakt oĉima pokazuje interes.
3. Upotrba paralingvistiĉke komunikacije u odgovaranju (ton glasa, brzina govora, naglašavanje pojedinih rijeĉi)
4. Izraz lica koji odgovara onom koji ima osoba koja govori pokazuje suosjećanje.
5. Poloţaj tijela koji pokazuje paţljivo slušanje
6. Kimanje glavom pokazuje aktivno slušanje (obraćanje paţnje).
Neverbalna komunikacija ima više znaĉajnih funkcija:
1. Naglašavanje
2. Nadopunjavanje verbalne komunikacije
3. Kontradikcija - neverbalne poruke mogu pokazivati smisao suprotan verbalnim porukama
4. Reguliranje - kontrola i usklaĊivanje verbalne komunikacije meĊu sugovornicima
5. Ponavljanje verbalne poruke
6. Supstitucija (zamjena) za verbalnu komunikaciju
Komunikacija u uĉionici
Uĉitelji rutinski produciraju geste dok predaju djeci i pri individualnom pristupu, ali i u uĉionici. Uĉenici obraćaju
paţnju na te geste i ĉesto pritom prikupljaju znaĉajnu koliĉinu informacija od tih gesti koje se ne nalaze nigdje u
profesorovom govoru.
Neposrednost (immediacy) je aspekt neverbalne komunikacije koji ukljuĉuje upotrebu komunikacijskih ponašanja koja
smanjuju fiziĉku i/ili psihološku udaljenost izmeĊu ljudi. Najistaknutija profesorova ponašanja neverbalne
neposrednosti: smješkanje, vokalna raznolikost i ekspresivnost, kontakt oĉima, geste, opušteni stav, naginjanje tijela
naprijed i fiziĉku udaljenost.
Instruktorova neposrednost predviĊa 46% varijance studentovog afekta prema instruktoru, 20% varijance sudentovog
afekta prema sadrţaju kolegija i 18% varijance studentovog ponašanja predanosti.
Neverbalne komunikacijske vještine utjeĉu na akademsko postignuće i socijalnu kompetentnost preko individualnih
odnosa koji studenti razvijaju u uĉionici. Oni koji su uspješni pri slanju i primanju neverbalnih poruka, vjerovatnije će
biti bolje prilagoĊeni pri ukljuĉivanju, razvijanju i odrţavanju pozitivnih odnosa sa uĉiteljem i vršnjacima.
Postoji znaĉajna pozitivna povezanost izmeĊu instruktorove neposrednosti i studentovog kognitivnog uĉenja. Iako sva
ponašanja nisu bila jednako znaĉajna (npr. vokalna ekspresivnost, smješkanje razredu, opušten stav su najznaĉajniji) -
postoji linearni odnos izmeĊu neposrednosti i kognitivnog uĉenja.
Kontroliranje bijesa
Stanje u SAD:
Jedan od 6 mladih izmeĊu 10-17 vidio je nekoga da puca ili zna nekoga na koga su pucali.Najmanje 160, 000 studenata
bjeţi s nastave jer doţivljava fiziĉko vrijeĊanje.
Svaki dan fiziĉki je povrijeĊeno 6, 250 uĉitelja
Više od 150, 000 školske djece donosi pištolj u školu.
Više od 50% djece u U.S. boji se nasilniĉkog kriminala. Taj strah osjeća 73% odraslih.
Svakih 10 sekundi dogodi se jedan kriminal u školi u U.S.
Promijene u obitelji
U zadnjih 20 godina za 200% je porastao broj samohranih majki. Više od 50% ameriĉke djece doţivjeli su razvod
roditelja. Jedno od 4 djeteta u SAD ţivi u siromaštvu. U zadnjih 10 godina za 50 % je porastao broj nasilja nad
djecom.Dijete gleda 8, 000 ubojstva na TV i 100, 000 nasilnog ponašanja prije no što završi osnovnu školu
Tri vrste bijesa
Eksplozivni
Ne razmišlja o posljedicama
Lako se prepoznaje
Nekontroliran
Pasivni
To je indirektni bijes
Ne razmišlja o posljedicama
Prikriven i teško je prepoznatljiv
Implozivni
Sakriva bijes u sebi
Podvojen
73
Nesvjestan bijesa u sebi
Faze eskalacije
Mir
Razbijen mir: provokacija, pritisak, prekid mira, sukob…
Ubrzanje: oĉi se zamute, ruke su nemirne, jezik nepristojan…
Booom! Fiziĉko i psihiĉko vrijeĊanje, galama, nasilje, tuĉa…
Smirivanje
Posljedice
Kontroliranje bijesa
- Treba poznavati razliku izmeĊu bijesa i nasilja.
- Bijes je emocija. U redu je biti bijesan.
- Nasilje je dobro ponašanje. Nauĉi kako kontrolirati nasilje i pokazati bijes na pravi naĉin.
Naĉin kako ostati “hladan”
Vjeţbaj to svaki dan.
Pravilno se hrani.
Dovoljno spavaj.
Uĉi se opuštanju.
Upoznaj svoje osjećaje.
Predahni prije reakcije.
Koristi humor.
Biraj prijatelje u ĉijem društvo uţivaš.
Uĉi kako oprostiti i zaboraviti.
NASILJE U ŠKOLI
ĈINITELJI KOJI DJELUJU NA UĈENJE I PRISTUPI UĈENJU
Uĉenje
Relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju do koje je došlo uslijed iskustva
Proces kojim iskustvo ili vjeţba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja odreĊenih aktivnosti (Zarevski,
1994.)
Teorije uĉenja
Uĉenje uvjetovanjem
Teorije socijalnog uĉenja
Kognitivne teorije uĉenja
Uĉenje uvjetovanjem
Ivan Petroviĉ Pavlov (1849.-1936.)
Primjer:
Prilikom dresure medvjeda se stavi na vruću ploĉu, po kojoj on refleksno skakuće jer ga peku šape. U isto vrijeme
zadaje se slušni podraţaj (bubanj ili sviranje neke svirale). Nakon nekog vremena sam slušni podraţaj izaziva
reakciju poskakivanja
Primjer:
Kada je otac fotografira, na pojavu “blica” mala Ana trepne. Sada trepće već ĉim vidi da je njen otac podigao
fotoaparat.
Negativne strane kaţnjavanja:
Kazna ne dovodi do zaboravljanja nepoţeljnog ponašanja
Fiziĉki kaţnjavano dijete moţe se poĉeti tako ponašati prema drugima
Fiziĉka kazna izaziva negativne emocije, koje dijete moţe povezati s osobama koje kaţnjavanje provode
Kazna ne pokazuje djetetu kako se ponašati
Teorije socijalnog uĉenja
Uĉenje po modelu:
Modeliranje – uĉenik promatra ţivi model koji najĉešće nastoji utjecati na uĉenika
Imitacija – model se oponaša ne razumijevajući ĉemu sluţi takvo ponašanje
Uĉenje promatranjem – uĉenik uzima u obzir i posljedice ponašanja modela
74
Simboliĉko uĉenje – model opisuje uĉeniku ponašanje
Eksperiment s Bobo lutkom
Djeca gledala film u kojem odrasle osobe tuku lutku
Jedna skupina djece je vidjela verziju u kojoj je model bio fiziĉki kaţnjen, druga skupina verziju u kojoj je bio
nagraĊen, treća skupina verziju u kojoj nije bilo posljedica
Kognitivne teorije uĉenja
Uĉenje uvidom Tolman i sur., 1948.
tri skupine štakora uĉile labirint 16 dana
prva skupina nikad na cilju nije nalazila hranu,
dana imali u prosjeku 9 pogrešaka, zadnjeg dana 7 pogrešaka
druga skupina uvijek dobivala hranu na cilju,
dana imali u prosjeku 9 pogrešaka, zadnjeg dana 2 pogreške
treća skupina do 10. dana nije dobivala hranu – 1. dana su imali u prosjeku 10 pogrešaka, 10. dana 7 pogrešaka
11. dana su na cilju dobili hranu
12. dana broj pogrešaka se smanjio na 2
štakori su stvorili kognitivnu mapu labirinta
takvo uĉenje koje se ne iskazuje u ponašanju naziva se skriveno uĉenje
- Poboljšava cirkulaciju
- Povećava kisik u krvi
- Smanjuje stres i utjeĉe na tamošnji hormon u mozgu
- Aktivira imunološki sustav
što je humor ?
Definira se kao nešto što nas natjera na smijeh, zabavlja nas.
Jeste li znali….
- I dok se u predškolskom dobu smiješimo oko 400 puta dnevno, u tridesetim se nasmiješimo tek 15 puta dnevno
- Smijeh oslobaĊa endorpin – po kem.sastavu jaĉem od morfina
- Svaki put kad se smiješ, potrošiš 3.5 kalorije
Svaki humor ne djeluje jednako
- Sarkazam humor
- Etniĉki humor
- Smijanje na tuĊi raĉun
Šest razloga za smijeh
- Smijeh smanjuje dosadu i ţivotne teškoće
- Ispunjava ljudske društvene potrebe
- Povećava kreativnost i spremnost da se drugima pomogne
- Smijeh poboljšava komunikaciju
- Smijeh smanjuje konflikt i tenziju (napetost)
Humor u razredu pomaţe kad…
Kad si premješten u drugu grupu, klupu i kad radiš s neugodnim ljudima
Ţivot je više vrijedan nego neka neugodna sredina
Zato…
- Neka humor bude tvoje psihoĉko okruţenje
- Radije koristi humor, nego ruţne rijeĉi, svaĊu ili oruţje
- Ugradi humor u samo tijelo svoje kulture
Humor
- Otkriva tvoju osobnost
- Pridonosi boljem društvenom ponašanju
Pokaţi ljudima da ti je do njih stalo…
- Budi ljubazan…
- Razvijaj zajedništvo
- NaĊi naĉina da pomogneš ili iznenadiš ljude ljubaznošću i susretljivošću
Jeste li znali…U USA se godišnje se troši na lijeĉenje stresa oko 200 milijuna dolara
Stres na radnom mjestu Uzrokuje:
- Bolest
- Bolovanje i odsutnost s posla
75
- Gubitak posla
Humor umanjuje stres
- Jer se uz humor bolje osjećate
- U trenutku kad uţivamo u humoru, osjećaji kao što su depresija, ljutnja i anksioznost nestaju ili se smanjuju
Pozitivni ljudi…
- Više su produktivni i više uţivaju u poslu…
- Dulje ţive…
Domaći rad:
Napiši nekoliko viceva (etniĉki, vjerski, seksistiĉki…)
76